U petak, 7. kolovoza, održat će se Dan susjedstva Kuti, jednog od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, pod nazivom Sretno selo Kuti. Program je inspiriran događanjima iz prve polovice 20. st.
Naime, 1936. godine u ovom malom selu s tridesetak kuća na sjeveru Gorskog kotara skupili se mladi ljudi i uz iznimnog Antona Burića, osnovali hrvatsku Čitaonicu u Gornjim Kutima. Bio je to klub čitatelja, učeno društvo koje je svim budućim generacijama zacrtalo put znanja. Čitaonice u to vrijeme dio su privilegiranih slojeva društva, no ovdje nije bilo ograničenja tko pripada tom klubu jer su njemu pristupali i momci i djevojke, i stari i mladi. Čitaonice tog vremena imale su svoja pravila i popise članova te su bile trend u Europi. Njihova važnost je golema, jer iz tih jezgri znanja nicali su novi naraštaji koji su odigrali važnu ulogu u kulturi i politici Europe. Kuti taj dašak europske povijesti dijele upravo kroz knjige, poticanje i širenje znanja. Danas u Kutima živi tek tridesetak stanovnika starije dobi i čak 9.000 knjiga.
Pretprogram Dana susjedstva Kuti
Dan susjedstva Kuti počinje pretprogramom, uz čaj i kolače, koji će se odvijati od 14 do 18 sati u Dnevnom boravku susjedstva Kuti, tj. u Hrvatskoj čitaonici sela Kuti (Gornji Kuti 10a, 51312 Brod Moravice).
Bit će postavljena izložba „Čampi – ili kako reciklirati stari zimski kaput“, koja priča priču o izradi platnenih cipela – papuča, koje su nekoć izrađivale domaćice za potrebe vlastitog domaćinstva. Čamp je napravljen od različitog materijala dobivenog izrezivanjem upotrebljivih dijelova odjeće koja se više nije nosila. Domaćice su ih izrađivale najčešće zimi, kada ima manje vanjskih radova,a koristili su ih svi ukućani, od djece do najstarijih, i to u kući, a za suhog vremena i vani, oko kuće, ali i izvan sela. Kvalitetni čampi nosili su se i zimi, po suhom snijegu. Čampi su bili topla i zdrava obuća, a izrada je, ne računajući vlastiti rad, bila jeftina. Osim toga bili su i vizualno privlačni te su se ljudi ponosili kvalitetno napravljenim čampima.
Hrvatska čitaonica sela Kuti
Istovremeno, bit će postavljena i druga izložba „Najmanja, najveća, najdeblja, najtanja, najčitanija knjiga i ona zaboravljena“ – izložba knjiga iz zbirke Sretne kućice – čitaonice sela Gornji Kuti.
U istom periodu Udruga Hrvatska čitaonica sela Kuti primat će nove članove, pa su svi zainteresirani pozvani pridružiti se, a održat će se i predstavljanje europskih partnera susjedstva Kuti, Nidzicke Fondacije Razvoja NIDA i Lokalne grupe Dzialania Warminski Zakatek iz Poljske, kroz neprekidno prikazivanje prezentacije i izložbu, s obzirom da europski partneri zbog pandemije COVIDA -19 nisu uživo mogli biti u Kutima.
Odabrani europski partneri su značajni za Kute jer su u selima u Poljskoj pokrenuli stvaranje tematskih kulturnih lokaliteta te projekte prenamjene seoskih imanja i prostora u kulturno-edukativne centre i programe.
Program Dana susjedstva Kuti
Glavni dio programa susjedstva Kuti održavat će se od 17 do 21 sat, u Hrvatskoj čitaonci sela Kuti i u Donjem stedencu.
U 17 sati u Hrvatskoj čitaonici sela Kuti održat će se svečano otvorenje Dana susjedstva Kuti i preuzimanje vremenske kapsule 27 susjedstava od susjedstva Novi Vinodolski. U programu sudjeluju predstavnici Općine Brod Moravice, Hrvatske čitaonice sela Gornji Kuti, predstavnici Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i RIJEKE 2020.
U 17.30 sati u Donjem stedencu slijedi svečano predstavljanje umjetničke instalacije Buna Bunar autorice Akiko Sato i razgovor s umjetnicom, kao i predstavljanje rekonstrukcije i obnove Donjeg stedenca.
Donji stedenc (zdenac) nalazi se oko 350m od središta naselja Kuti. Radi se o izdašnom i nepresušnom izvorištu pitke vode s kaptiranim izvorom, betonskim rezervoarom volumena oko 100m3 i napravom za vađenje vode, koje je izgrađeno je još daleke 1887. godine. Unatoč starosti, izvor je još uvijek u ispravnom stanju, no malo se koristi. U sklopu programa 27 susjedstava EPK provedena je rekonstrukcija i obnova ove prirodno-kulturne baštine.
Buna bunar, umjetnički rad japanske umjetnice sa zagrebačkom adresom Akiko Sato, inspiriran je čarobnim prirodnim okruženjem sela Gornji Kuti, a nastao je iz ideje komuniciranja s prirodom i traženja načina kako to činiti. Umjetnica pokušava dati odgovore na pitanja što mi kao ljudi stvaramo i možemo stvoriti kao svjesni članovi planeta Zemlje te postoji li podsjetnik ili simbol koji možemo ostaviti za buduća vremena s posvetom upućenoj vrijednosti i zaštiti svih ostalih oblika života. Umjetničk instalacija smještena je na specifičnoj lokaciji Donjeg stedenca okruženog bukovom šumom, otkuda dolazi i sam naziv umjetničke instalacije: buna na japanskom znači bukva te je njoj dodana riječ bunar.
U 18 sati od Donjeg stedenca kreće edukativna šetnja kroz šumu od sretne kućice do sretne kućice, pod nazivom „Posadi Sretnu kućicu i narast će znanje“. U Donjem stedencu čitat će se pjesme o stedencu i priče o vodi Viktora Jurkovića, u Sretnoj kućici priče o kućici, u Partizanskoj školi održat će se čitanje haiku poezije sa Slavicom Grgurić Panjić, a kod Sv. Andre bit će pročitane 4 legende brodmoravičkog kraja. Trajanje šetnje predviđeno je do 20 sati.
Od 20.15 sati u Hrvatskoj čitaonici sela Kuti nastavlja se druženje.
Nositelj inicijative Dana susjedstva Kuti Europske prijestolnice kulture je Udruga Hrvatska čitaonica sela Kuti (Gornji Kuti), čiji je partner Općina Brod Moravice. Europsko susjedstvo su NIDA – Nidzicka fundacija razvoja i Lokalna grupa Dzialania Warminski Zakatek iz Poljske, a program financijski podržava: EU – Japan Fest Japan Comitte (Tokyo, JP).
Za relizaciju programa Sretno selo Kuti zaslužni su i Turistička zajednica Brod Moravice, INAX Museum, Tokoname Tounomori Museum, Shirakami Sanchi (netaknuta bukova šuma, Japan), Shirakami Sanchi Visitor-Center te Jomon Archaeological Sannai-Maruyama Site.
Najavljeno događanje organizirano je uz poštivanje svih preporuka HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Radi zaštite vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih, svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje preporuka: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te nošenje zaštitnih maski za lice.
Podijeli na društvenim mrežama