Bizetova “Carmen” 12. studenoga premijerno u riječkom “Zajcu”

Bizetova opera “Carmen” vraća se na pozornicu riječkog HNK Ivana pl. Zajca premijernom izvedbom u četvrtak, 12. studenog, s početkom u 18.30 sati.

Inscenaciju bezvremenske operne priče o strastvenoj, upravo slijepoj ljubavi, ljubomori, prkosu i bijesu, o ženi koju, kako je to kazao Čajkovski, samo sudbina može imati, ponovno potpisuju Selma Banich, Sandra Dekanić, Marin Blažević i Alan Vukelić, autori i one nezaboravne izvedbe u pulskoj Areni 2019. godine kada je pozornica obuhvaćala stotine kvadrata tribina monumentalne Arene pred publikom koja je brojala preko 2000 gledateljica i gledatelja.

Domagoj Dorotić i Michaela Selinger / Foto: Dražen Šokčević

Ova je, nova verzija prema nekadašnjim planovima trebala biti prilagodbom pulske predstave za pozornicu “Zajca”, o čemu intendant Blažević kaže:

“Nova verzija, premda prvotno zamišljena tek kao prilagodba pulske “Carmen” kakvu smo već u “gala” formatu predstavili u jesen 2019., uslijed epidemijskih okolnosti suočila nas je s izazovima “nesigurnog”, “nemogućeg”, “nedozvoljenog”, “neizvjesnog”, zapravo “nenormalnog” u izvedbenim umjetnostima, a posebno u operi. Ova, nova, treća i možda samo privremena verzija naše zajedničke “Carmen”, ujedno je sentimentalna i ironična, bolna i brutalna, jeziva i duhovita, zloslutna i prkosna – kazališna reminiscencija i anticipacija, života koji smo živjeli, opere kao glazbeno-scenske forme koja pokušava preživjeti, i vremena u kojem će izvodeća, živa i ranjiva kazališna tijela možda zamijeniti elektronički scenski “duhovi”, virtualne online pozornice koje osvajaju scenski avatari otporni na – barem – biološke viruse.”

Michela Selinger / Foto: Dražen Šokčević

Osim toga, za njega je, kako Blažević naglašava, ova verzija “Carmen” značajna iz još dva razloga: jer je još jednom potvrdila mogućnost ravnopravnog suradničkog autorstva nad iznimno kompleksnom formom kao što je opera te zbog toga što sve tri verzije svojim slobodnim umjetničkim stavom i izvedbom koja u riziku prepoznaje izazov istraživanja budućnosti opere povezuju i Anamarija Knego (Micäela) i Aljaž Farasin (Don José).

U naslovnoj ulozi Michaela Selinger

U naslovnoj će ulozi nastupiti austrijska mezzosopranistica Michaela Selinger koja je prošle sezone publiku i kritiku oduševila kao Sesto u Händelovoj operi “Julije Cezar u Egiptu”. Svoju je karijeru započela u austrijskim opernim kućama u Klagenfurtu i Innsbrucku. Bila je potom članica Bečke državne opere, a njena se karijera razvila u međunarodnu, pjevala je na Salzburškom festivalu, Glyndebourne festivalu, u Državnoj operi u Münchenu, Operi u Lyonu, u koncertnoj dvorani Royal Albert Hall u Londonu, na Akademiji „Santa Cecilija” te Operi u Rimu, moskovskom Boljšoju, Novom nacionalnom teatru u Tokiju, u Operi u Sydneyu…

Anamarija Knego / Foto: Dražen Šokčević

Uz Aljaža Farsina, u ulozi Don Joséa alternirat će Domagoj Dorotić, a ulogu Escamilla tumačit će Luka Ortar. Izvedbama će ravnati novi kućni dirigent, maestro Valentin Egel.

Nakon pariške praizvedbe 1875., “Carmen” Georgesa Bizeta probila se do samog vrhunca popularnosti među opernim ostvarenjima i do danas ostala jednom od najizvođenijih opera u svijetu. Skladana je na libreto napisan prema istoimenoj noveli Prospéra Mériméea. Libretisti Halevy i Meilhac uzusima su onodobne glazbeno scenske produkcije prilagodili realizam Mériméove pripovjedačke proze. Španjolski ritmovi i poznate melodije potvrđuju trajnu privlačnost i neobičnu snagu ove dramatične opere i Bizetova neponovljivog romantičarskog senzibiliteta.

Posveta Mani Gotovac

Premijerna izvedba posvećena je Mani Gotovac koja nas je napustila prije godinu dana. Teatrologinja, dramaturginja, kazališna kritičarka i urednica, spisateljica, prva žena na čelu hrvatskog nacionalnog teatra, intendantica riječkog Kazališta u razdoblju od 2003. do 2007. godine, rođena je 12. studenog, upravo na dan premijere “Carmen”, opere koju je posebno voljela i bila dramaturginjom njenog uprizorenja za svog mandata,u režiji Jagoša Markovića 2004. godine. Stoga je sutrašnja izvedba u spomen na Nju – strastvenu zaljubljenicu u teatar, koji je za nju bio prostorom slobode.