U raspravi su sudjelovale članica feminističkog kolektiva fAKTIV Lorena Herceg, medijski umjetnik Željko Blaće putem videoveze i Matea Krmpotić s Radija Rijeke. Raspravu je moderirala Greta Grakalić Rački.
Na panelu se raspravljalo o podzastupljenosti žena i problematici seksizma u različitim medijima te su se razmatrale mogućnosti otpora – zauzimanje medijskog prostora, uređivanje članaka na Wikipediji, djelovanja kroz novinarske forme i slično.
S Mateom Krmpotić razgovaralo se o seksističkim komentarima s kojima se žene susreću u novinarskom poslu te kojima se želi omalovažiti njihov rad, a s Lorenom Herceg otvorila se tema o uređivačkoj politici Wikipedije na hrvatskom jeziku koja odražava rodni nesrazmjer i marginalizira teme vezane uz rod i seksualnost.
Na početku susreta Željko Blaće predstavio je svoj članak “Wikipedijinih prvih 20 iliti zašto participativnost i otvorenost znanja sada imaju (još više) smisla?”. Istaknuo je kako je “Wikipedija kao nekomercijalna, participativna i otvorena enciklopedija na engleskom jeziku postala neupitno najrelevantniji enciklopedijski projekt našeg vremena, no osim toga postala je i resurs ne samo za stjecanja znanja, već i metoda kako djelovati na način koji podrazumijeva participativnost i otvorenost, te kako stvarati takav okoliš”.
Predstavljen je i projekt Žene u crvenom čiji je cilj pisati članke o ženama čije životopise još nemamo. Na diskusiji se također raspravljalo o problematici nedostatka informacija o reproduktivnom zdravlju na Wikipediji. Aktivistice su se susrele i s time da su njihovi autorski članci koji su rješavali prethodnu problematiku, bivali obrisani.
Daljnja rasprava o Wikipediji otkrila nam je i problematiku relevantnosti. Lorena Herceg poentirala je da se prije pisanja članaka o ženama njihova relevantnost puno više propituje negoli relevantnost muškarca o kojima se piše. “Žene bi trebale imati reference prije nego dobiju svoj članak. A gdje pronaći te reference?” Primjer toga je slučaj dobitnice Nobelove nagrade za fiziku, Donne Strickland, koja je vlastiti Wikipedijin članak dobila tek nakon primitka Nobelove nagrade.
Matea Krmpotić razgovarala je o motivaciji za svoju emisiju PROvox. Kaže da joj je želja bila u prime timeu razgovarati o aktualnim, angažiranim i često provokativnim temama. “Radio je teže ignorirati”, govori dalje Matea. “Naši slušatelji bi preferirali da u eteru pričamo samo o uhu ugodnim, laganim temama. Ali želja mi je bila probuditi slušatelje i reći im ono što možda ne žele čuti”.
U raspravu su se uključili gosti iz publike, primjerice gošće s Radija Sove koje su navele neke primjere seksizma u novinarskom radu, poput klišejiziranog odabira tema pri čemu žene redovito pokrivaju showbiz i “lagane” sadržaje, a muškarci “ozbiljne teme” i politiku.
Aktivistica Karolina iz Poljske podijelila je iskustvo iz svoje zemlje. Rekla je da u Poljskoj već pet godina traje rasprava o pobačaju, a ista ne uključuje osobe koje su imale to iskustvo. “Samo muškarci razgovaraju o pobačaju”, dodala je. Istaknula je također da “jako puno pričamo o osobama koje bi trebale pričati same o sebi” navodeći primjer pisanja o transrodnim osobama. Matea Krmpotić zaključila je da bi zauzimanje prostora trebalo pratiti i prepuštanje prostora.
Rasprava je ostavila prostora gostima pa je ukratko predstavljena i knjiga “Iz perspektive djeteta” autorice Antonelle Kuzme čija je posebnost da je cijela napisana rodno neutralnim jezikom. Tu se razvila i rasprava o korištenju rodno-neutralnog jezika i problematici nedostatka zamjenica u hrvatskom jeziku. Naime, dok engleski jezik ima neutralnu zamjenicu “they”, u hrvatskom jeziku ne postoji rodno neutralni ekvivalent.
O festivalu
Peti festival queer i feminističke kulture Smoqua okupio je aktivistkinje i aktiviste i umjetnice i umjetnike iz cijele Europe: Ujedinjenog Kraljevstva, Grčke, Srbije, Francuske, Poljske itd.
Tema ovogodišnjeg festivala Nemapirani teritoriji u fokus je postavila pitanje tijela kao polazišne točke promišljanja granica fizičkog, materijalnog i posredovanja unutar patrijarhalnih struktura.
Festival podržavaju Grad Rijeka, Ministarstvo kulture Republike Hrvatskie, Musagetes, Nederlands Letterenfonds, Astraea, Adria print, LELO, savez udruga Klubtura, Omladinski kulturni centar Palach, Delta Lab, Sveučilište u Rijeci i Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Podijeli na društvenim mrežama