Analizom digitalne spremnosti hrvatskih gradova istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka, a glavni ciljevi studije bili su istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine.
Rijeka je, prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, ukupni pobjednik, odnosno, i dalje je prvi grad u Hrvatskoj po spremnosti za digitalnu transformaciju te bilježi najveći napredak u povećanju svoje digitalne spremnosti.
Kompozitni indeks digitalne spremnosti sastavljen je kao ponderirana kombinacija pet indeksa – dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana.
Kompozitni indeks pokazao je kako je Rijeka, uz Split i Dubrovnik, tijekom protekle godine dana zabilježila najveći napredak u povećanju svoje digitalne spremnosti zahvaljujući razvoju novih digitalnih rješenja.
Rijeka prva u svih pet kategorija
Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik.
U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja, koje obuhvaća dostupnost i kvalitetu servisnih informacija koje gradovi nude svojim stanovnicima te prisutnost i mogućnosti objedinjenih sustava plaćanja (City Card), kao vodeći gradovi posebno su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik.
Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se najvećim opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka.
Indeks Participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu. Najbolje rezultate ostvarili su gradovi Dubrovnik i Rijeka.
Komunikacija između gradske uprave i građana, koja obuhvaća dostupnost interaktivnih platformi za dostavljanje prijedloga, mišljenja i stavova građana, brzinu odgovora gradskih uprava na upite građana te zastupljenost gradskih uprava na društvenim mrežama, najučinkovitija je u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu.
Cjelokupno Apsolonovo istraživanje nalazi se na poveznici.
(Autor grafika: Apsolon)
Podijeli na društvenim mrežama