Zdravstveni odgoj i obrazovanje od iduće školske godine u riječkim osnovnim školama

Grad Rijeka prva je jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja se odlučila uvesti program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u osnovne škole. Glavni cilj programa koji će se od iduće školske godine eksperimentalno provoditi s učenicima od 5. do 8. razreda je raditi na razvoju zdravstvene pismenosti djece i mladih kroz cjelovit pristup učenju o svim aspektima zdravlja.

Stručna radna skupina

Za potrebe uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja Grad Rijeka je formirao stručnu radnu skupinu koju čine stručnjakinje i stručnjaci raznih relevantnih profila – medicinski stručnjaci, psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi, osobe koje djeluju unutar akademske zajednice, bolničkog i odgojno-obrazovnog sustava te civilnog sektora.

Kao prvi korak u procesu razvoja programa, izrađen je presjek brojnih međunarodnih i domaćih istraživanja te je provedeno istraživanje među riječkim učenicima sedmih razreda. Navedena su istraživanja naglasila potrebu za uvođenjem cjelovitog zdravstvenog odgoja i obrazovanja koje treba uključiti razvijanje znanja, vještine, sposobnosti i atributa koji su djeci i mladima potrebni za mentalno, emocionalno, društveno i fizičko blagostanje sada i u budućnosti. Program se razvijao pomno, odgovorno i promišljeno te je baziran na utvrđenim potrebama, provedenim međunarodnim, nacionalnim i lokalnim istraživanjima i temeljen na znanstveno utemeljenim činjenicama.

Novi iskorak Rijeke

Prva faza uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja predstavljena je u Gradskoj vijećnici ravnateljima riječkih osnovnih škola, a o programu su uz članove stručne radne skupine govorili i riječki gradonačelnik Marko Filipović i zamjenici gradonačelnika Sandra Krpan i Goran Palčevski.

„Uvođenje zdravstvenog odgoja u škole pionirski je korak jedne jedinice lokalne samouprave, budući da na nacionalnoj razini ta tema nije prepoznata kao prioritet, nešto što bi trebalo biti dio kurikuluma u svim osnovnim školama u Hrvatskoj. Smatramo da naša djeca, naši učenici imaju pravo na što kvalitetnije obrazovanje što im uvođenjem ovog programa i nudimo. Uvjeren sam kako će s vremenom i drugi hrvatski gradovi i općine prepoznati kvalitetu i vrijednost ovog programa, kao što je to bio slučaj i s Građanskim odgojem i obrazovanjem, da će preuzeti ovaj naš model i da ćemo na taj način zaokupiti i nacionalnu politiku da prepozna važnost ove teme“, rekao je gradonačelnik Filipović istaknuvši veliki angažman svojih zamjenika u pripremi ovog programa.

Program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja namijenjen je provedbi u formi izvannastavne aktivnosti u višim razredima osnovnih škola u fondu od 70 sati godišnje. Provedba je zamišljena kroz dva odvojena obrazovna ciklusa od kojih prvi uključuje učenike 5. i 6. razreda, a drugi učenike 7. i 8. razreda.

Izvannastavna aktivnost organizirana kroz četiri tematska bloka

Učenje i poučavanje unutar ove izvannastavne aktivnosti bit će organizirano kroz četiri tematska područja – Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost; Mentalno zdravlje – emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih; Seksualno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost i Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja.

Za svaku tematsku cjelinu razrađene su teme i povezani ishodi učenja te broj sati provedbe. Sam kurikulum donosi i prijedloge metoda i strategija učenja i poučavanja za svako tematsko područje kao i prijedloge metoda vrednovanja učenika koje se temelje isključivo na formativnom vrednovanju, umjesto klasičnom brojčanom ocjenjivanju.

Kako je istaknula zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan odluka o uvođenju Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u škole produkt je želje da se mlade ljude pripremi za zdrav, zadovoljan i sretan život.

„Svjesni različitih negativnih događanja, razmišljanja, ali i okolnosti koje svakim danom naša djeca proživljavaju, bilo to uživo ili online, odlučili smo djelovati. Prva faza izrade programa uključivala je razvoj kurikuluma, a sada se bližimo drugoj fazi, koja uključuje izradu priručnika za učenike i edukaciju provoditelja aktivnosti. Cilj nam je pripremiti našu djecu za sve izazove života, uključujući očuvanje njihova zdravlja i dobrobiti“, rekla je Krpan i dodala kako će se do kraja godine izraditi priručnik za učenike. Na proljeće iduće godine uslijedit će provedba opsežne edukacije budućih provoditelja programa, a u rujnu iduće godine Zdravstveni odgoj i obrazovanje bit će uveden u određeni broj riječkih osnovnih škola kao pilot projekt kako bi se program mogao detaljno evaluirati i uvesti određene izmjene, ukoliko to bude bilo potrebno, prije uvođenja u sve škole.

„Zdravstveni odgoj i obrazovanje postaje stvarnost u našim školama, ali to je tek prvi korak. Nadamo se da će ovaj program služiti kao temelj za daljnji razvoj sličnih obrazovnih inicijativa, koje će našim mladima osigurati sveobuhvatno i kvalitetno obrazovanje“, završila je Krpan.

Zdravstvena pismenost

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski istaknuo je kako će provedba ovog programa imati dubok i trajan utjecaj na zdravlje djece i mladih. „Naša inicijativa za uvođenje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja proizlazi iz dubokog uvjerenja da je zdravlje naše djece ključno za njihovu sreću i uspjeh u budućnosti. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da su potrebe za jačanjem mentalnog, fizičkog i reproduktivnog zdravlja sve evidentnije i zahtjevnije. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je naglasila stres i izazove s kojima se naša djeca suočavaju. Zato je obrazovni sustav 21. stoljeća dužan nadilaziti usko sektorske ciljeve i doprinositi zdravlju i dobrobiti naše djece. Europski konzorcij za zdravstvenu pismenost definira zdravstvenu pismenost kao znanje, motivaciju i kompetencije za pristup, razumijevanje, procjenu i primjenu zdravstvenih informacija. U Hrvatskoj, razina zdravstvene pismenosti je na granici između problematične i adekvatne, što je poražavajuće, ali nas ujedno i potiče da djelujemo“, zaključio je Palčevski.

Što se tiče provoditelja ovog programa, kurikulum propisuje očekivane kompetencije koje, osim općih kvalifikacija koje odgojno-obrazovni radnici zaposleni u odgojno-obrazovnim ustanovama, budući provoditelji moraju imati. Te će se kompetencije razvijati tijekom opsežne edukacije koju će za zainteresirani kadar Grad Rijeka financirati i organizirati prije samog uvođenja.

Dvojezični priručnici

U svrhu provođenja programa, bit će izrađeni i priručnici koji će biti prevedeni i talijanski jezik kako bi se provedba programa omogućila i u osnovnim školama koje obrazovni program provode na talijanskom jeziku.

Jednako kao i u slučaju Građanskog odgoja i obrazovanja, a imajući u vidu važnost provođenja Zdravstvenog odgoja kao zasebnog predmeta, Grad Rijeka ima namjeru besplatno ustupiti sve materijale za provođenje ovog programa svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, odnosno svim školama koje za tim iskažu interes, odnosno odluče provoditi program.

Tijekom eksperimentalne provedbe planira se provođenje evaluacije Zdravstvenog odgoja, kako bi se dodatno unaprijedio i potom ponudio svim školama kao izvannastavna aktivnost.

Članovi radne skupine predstavili su četiri tematska područja – Sandra Pavičić Žeželj i Nataša Dragaš Zubalj predstavile su program vezan uz zdrave stilove života, Ana Goleš govorila je o mentalnom zdravlju, program prevencije rizičnih ponašanja predstavili su Marija Šeša i Tea Juretić, a više o seksualnom i reproduktivnom zdravlju rekli su Maja Obućina i Aleks Finderle.

Rezultat istraživanja među djecom

Prof. dr. sc. Nena Rončević predstavila je rezultate istraživanja provedenog među učenicima 7. razreda riječkih osnovnih škola, napomenuvši kako je sudjelovalo gotovo 50 % djece iz odabrane skupine.

„Intencija nam je bila saznati što djeca misle o programu Zdravstvenog odgoja i obrazovanja i misle li da im on treba, ali smo htjeli dobiti i uvid u neke njihove navike u kontekstu ponašanja prema nekim sredstvima ovisnosti, korištenju digitalnih tehnologija, pitanjima mentalnog zdravlja. Istraživanje je pokazalo kako je 63 % ispitane djece podržalo prijedlog uvođenja ovog programa u škole, a iz njihovih komentara vidljivo je da su sretni što ih netko pita za njihovo mišljenje i što ga imaju priliku iznijeti“, rekla je Rončević.

Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja i prof. dr. sc. Vesna Kovač, pročelnica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci održale su prezentaciju u sklopu kojem su predstavile glavne inovacije i ishode ovog programa, a kako je istaknula Pijaca Plavšić Rijeka je u mnogim stvarima u proteklih 20 godina bila predvodnik u državi, pa tako i sada po pitanju ove teme. „Valja reći kako je ovaj program utemeljen na znanstvenim spoznajama i na njemu su radili stručnjaci različitih profila. Kurikulum pokriva teme koje se bave i fizičkim i mentalnim zdravljen djece, a sve s ciljem stvaranja okruženja u kojem će rasti zdrava i sretna djeca“, završila je Pijaca Plavšić.