U programu konferencije su uz mlade sudjelovali i stručnjaci u području rada mladih, radnici s mladima te ambasadori mladih Grada Rijeke. Razgovaralo se o politikama za mlade od lokalne do europske razine, načinima kako se mladi mogu uključiti u političke procese te kako iskoristiti prilike za mobilnost koje pružaju europski programi.
Konferencija je započela predstavljanjem Erasmus+ projekta “Grad po mjeRI mladih” u sklopu kojeg se konferencija i organizirala, a cilj tog programa je da mladi postanu glavni arhitekti promjena koje će oblikovati život zajednice u narednim godinama te da se aktivno uključe u provedbu aktualnog Programa za mlade Grada Rijeke.
Važnost uključivanja mladih u kreiranju i provedbi politika za mlade
Upravo je politika za mlade bila i glavna tema panela „Što se to mene tiče?“ na kojem se raspravljalo o politikama za mlade od lokalne do europske razine, o Nacionalnom programu za mlade, zahtjevu za ocjenom ustavnosti izmjena Zakona o savjetima mladih te važnosti uključivanja mladih u kreiranje i donošenje politika koje su namijenjene upravo njima.
Panelisti su bili voditeljica Odsjeka za odgoj, obrazovanje i mlade Grada Rijeke Lana Golob, međunarodno prepoznati stručnjak za mlade doc. dr. sc. Marko Kovačić, doc. dr. sc. Matija Miloš s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Sara Sušanj ispred Mreže Mladih Hrvatske, dok je panel moderirala Hana Galogaža Lanča iz CTK Rijeka.
Na panelu je istaknuto kako politike za mlade podrazumijevaju stvaranje poticajnog okruženja za mlade, da s njima treba razgovarati i uključiti ih te da je važno prepoznati ono što oni smatraju da im je potrebno, odnosno problematično. Mladima je poručeno kako i oni sami trebaju biti aktivni i zahtijevati od vladajućih struktura da rade na rješavanju onoga što oni smatraju važnim. Koliko god je to moguće, i oni sami se trebaju uključiti u kreiranje i provedbu politika za mlade.
Manjkavosti Nacionalnog programa za mlade
Od strane svih panelista upućena je kritika vezana uz Nacionalni program za mlade, koji, kako su istaknuli nije postojao dugih 6 godina, a trenutni su ocijenili manjkavim. Nacionalni program za mlade važan je dokument koji pokazuje smjer u kojem država želi razvijati politike za mlade. Mora postojati vizija razvoja na koju se mogu osloniti i jedinice lokalne i regionalne samouprave prilikom razvoja svojih politika i programa za mlade. Grad Rijeka istaknut je kao dobar primjer razvoja politika za mlade na razini Hrvatske. U izradi Programa za mlade Grada Rijeke od 2023. do 2030. godine sudjelovao je, prema riječima Lane Golob, veliki broj ljudi, od stručnjaka za rad s mladima, samih mladih ljudi, više od 20 organizacija civilnog društva do službenika gradske uprave Grada Rijeke. Cilj programa je stvoriti proaktivne mlade građane, rješavati u suradnji s njima njihove probleme, održavati e-konzultacije u kojima oni mogu sudjelovati sa svojim mišljenjima. U tom kontekstu Grad Rijeka je primjerice svoj gradski portal MojaRijeka pretvorio u portal za mlade u čijem su kreiranju upravo i oni sami sudjelovali sa svojim željama što bi na tom portalu željeli čitati.
Istaknuto je kako je važno graditi odnos povjerenja između mladih ljudi i vladajućih struktura, kako mladi moraju biti uključeni u razvoj politika za mlade na način da oni moraju davati svoje sugestije onima na pozicijama moći koji poznaju mehanizme kako se određene stvari mogu provesti u praksi te kako je to najispravniji put do dobrih rezultata.
Informirani izlazak na izbore
Bilo je govora i o politikama za mlade na europskoj razini, a neke od važnijih tema na koje je pritom stavljen fokus jesu teme održivosti, participacije, inkluzije, izgradnja održivih zajednica i zajednica mira, te digitalna, medijska i informacijska pismenost.
Budući da je konferencija održana neposredno nakon hrvatskih parlamentarnih izbora, razgovaralo se i o važnosti sudjelovanja mladih u tom demokratskom procesu te o važnosti informiranog izlaska mladih na izbore. Upravo na tu temu održana je i radionica „Ali zapravo, što se to mene tiče?“ koja je fokus stavila na nadolazeće izbore za europski parlament koji se održavaju u lipnju ove godine.
Živa knjižnica o europskim mogućnostima za mobilnost mladih
Uslijedila je „Živa knjižnica“ u sklopu koje se razgovaralo o europskim mogućnostima za mobilnost mladih na kojoj su sudjelovale Matea Lozančić iz Centra za međunarodnu mobilnost Sveučilišta u Rijeci, Marina Ukalović Matijašić, EURES savjetnica iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područna služba Rijeka, Marta Grabar, predsjednica ESN-a Rijeka, Maria Grbac iz Europe Direct Rijeka i Hana Galogaža Lanča iz CTK Rijeka koja je predstavila Eurodesk mrežu. Mlade osobe na jednom su mjestu tako mogle dobiti pregled raznih mogućnosti za mobilnost – od mogućnosti za studij u inozemstvu, obavljanja stručne prakse, odlaska na razmjenu mladih ili trening te čuti iskustva iz prve ruke.
Svi sudionici na kraju konferencije dobili su Youthpass – europski instrument priznavanja za identificiranje i dokumentiranje ishoda učenja koji su stečeni u projektima u okviru programa Erasmus+ i European Solidarity Corps.
O projektu Grad po mjeri mladih
Podsjetimo, Grad po mjeRI mladih je Erasmus+ projekt kojeg zajednički provode Grad Rijeka (nositelj projekta) te udruge Delta i CTK Rijeka. Želja im je potaknuti mlade da se aktivno uključe u kreiranje i ostvarivanje Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje do 2030. godine. Projekt je u svojoj drugoj godini provedbe, a do sad je provedeno desetak aktivnosti koje su na jednom mjestu spojile mlade iz Rijeke s ambasadorima mladih Grada Rijeke kako bi zajedno promišljali i planirali aktivnosti kojima se Rijeku želi učiniti gradom po mjeri mladih osoba. Projekt je započeo Kavom s gradonačelnikom, a kasnije su mladi sudjelovali u aktivnostima Lova na udruge kako bi se upoznali s udrugama mladih i za mlade, na hackathonu su redizajnirali portal MojaRijeka.hr, organizirane su aktivnosti za Savjete mladih i Vijeća učenika, a početkom godine zajedno su planirali aktivnosti za 2024. godinu.
Podijeli na društvenim mrežama