Studija pruža uvide u razmišljanja mladih o društvu te njihovu viziju osobne budućnosti, a otkriva i promjene stavova u odnosu na rezultate ranijih studija. Istraživanje je provedeno početkom 2024. godine, s ciljem opisivanja i analiziranja stavova i obrazaca mladih o Hrvatskoj vezane za različita područja života (obitelj, obrazovanje, zaposlenost, mobilnost, vrijednosti i politika). Istraživanje je obuhvatilo 717 mladih u dobi od 14 do 29 godina iz čitave Hrvatske.
Studija odgovara na pitanja poput: jesu li mladi dovoljno zastupljeni u politici, koji je najveći problem hrvatskog društva, što misle o pobačaju, LGBTQ osobama i pravima manjina, čega se najviše boje, jesu li zadovoljni kvalitetom obrazovanja, gdje se vide na političkom spektru te koliko su im važni obitelj i djeca. Naglasak riječkog predstavljanja studije je bio na temi migracija.
Okupljene je pozdravila dr. Sonja Schirmbeck, direktorica Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju. Naglasila je kako rado dolazi u Rijeku, koja je poznata po svom otvorenom duhu, a njezinu je povijest kao i sadašnjost oblikovao slobodni protok roba, ali i ideja i ljudi.
„Dolazim iz Frankfurta – protok roba, ali i ideja i ljudi obogatio je naš grad, i ono što je možda normalno za nas, predstavlja strah za druge. Duh otvorenosti je pod pritiskom ljudi koji glasaju za nacionalizam, izolaciju i rasizam, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim europskim zemljama te u ostatku svijeta. Zabrinjavajuće je što takve tendencije pokazuju upravo mladi ljudi, koji su uvijek najotvoreniji dio društva. Želim poručiti mladim ljudima da kroz protok roba, ali i ideja i ljudi nešto sasvim normalno, nešto što se uvijek događalo u povijesti ljudskog roda, nešto što obogaćuje naše živote i društva“, poručila je Schirmbeck.
Ekonomski razlozi želje za odlaskom u inozemstvo
Studiju je predstavila dr. Anja Gvozdanović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Rezultati istraživanja pokazuju da se, u usporedbi s prethodnom studijom iz 2018. godine, udvostručio broj mladih koji izražavaju snažnu ili vrlo snažnu želju za iseljavanjem u inozemstvo. S druge strane, postotak mladih koji žive samostalno porastao je sa samo 4 % na 11 %.
Grozdanović je naglasila kako je studija pokazala da svaki peti ispitanik izražava jaku želju za iseljavanjem iz Hrvatske, a motivacija je prvenstveno ekonomske prirode i proizlazi iz želje za poboljšanjem životnog standarda, većom plaćom i boljim prilikama za zapošljavanje.
„I dalje postoji nepovjerenje u institucije i problem korupcije i u tom smislu potrebno je jačati pravnu državu, ali i poboljšati učinkovitost rada institucija, posebno transparentnost rada političkih i javnih institucija. Kod značajnog dijela mladih postoji strah od imigranata i razmjerno je prihvaćen kulturni konzervativizam, što je odraz nedostatka politike prema integraciji migranata u hrvatsko društvo“, kazala je Grozdanović.
Panel-diskusija „Mladi, migracije i perspektive“
U panel-diskusiji „Mladi, migracije i perspektive“, pored dr. Grozdanović, sudjelovali su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović te Sara Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske.
Na pitanje što Grad Rijeka čini za mlade, kako bi ih potaknuli da ostanu u Rijeci, gradonačelnik je naglasio kako postoji niz načina na koji Grad na različite načine brine o mladima, od osiguravanja stipendija za učenike i studente, besplatnog prijevoza za srednjoškolce od 2025. godine do ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, poput višegodišnje podrške kroz Startup inkubator ili pak skorog otvaranja Sinergane – Inkubatora za kreativne tehnologije i IT industriju.
„Međutim, ne možemo očekivati od Grada da bude poslodavac, naša je uloga prije svega stvoriti pozitivno okruženje za zapošljavanje. Pored zaposlenja, mladima je izuzetno bitno priuštivo stanovanje. Tu smo temu aktualizirali putem suradnje četiri najveća hrvatska grada te ćemo u suradnji s Europskoj investicijskom bankom pokušati iznaći model priuštvog stanovanja“, kazao je gradonačelnik Marko Filipović.
Govoreći pak o imigracijama u Hrvatsku i naš grad, gradonačelnik je naglasio kako moramo biti otvoreni prema strancima, bez kojih nema razvoja hrvatskog gospodarstva, no jedan od ključnih izazova je integracija migranata u naše društvo.
„U Rijeci smo bili svjedoci imigrantskog vala te su kroz naš grad prošle stotine i stotine ljudi, gdje smo u suradnji s Caritasom i drugim partnerima te pokazati humanost grada na djelu. Također, sufinancirali smo i lokalni centar za integraciju migranata, Razvojno-integracijski centar sv. Vid, kojim upravlja riječki Caritas, a koji pruža pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine. Njima smo pomogli i prilikom upisa djece u vrtiće i škole, a sve kako bismo olakšali tu tranziciju života iz jedne zemlje u drugu. Zbog našeg vlastitog iskustva rata možemo razumjeti kroz što prolazi ukrajinski narod, kao i svi drugi narodi koji su svoj dom našli upravo u Rijeci“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Odgoj i obrazovanje ključni za suočavanje s izazovima
Sara Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske kazala je kako smatra da je odgoj i obrazovanje jedan od ključnih elemenata za suočavanje s izazovima koje je pokazala studija.
„Iz perspektive osobe koja u Rijeci radi s mladima, za mene je jedini put da učimo mlade kako da budu solidarni, optimistični što se tiče svoje budućnosti i budućnosti zajednice u kojoj žive, kako kroz formalni sustav i građansko obrazovanje tako i kroz ulaganje u programe neformalnog obrazovanja koje provode organizacije civilnog društva. Ako im još možemo osigurati potporu, financijske i druge naravi, da realiziraju svoje potrebe i interese u svom grad, to bi za mene bio pravi put“, kazala je Sušanj.
Prezentaciji su prisustvovali i srednjoškolci, predstavnici civilnog sektora koji se bave mladima, predstavnici Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade na čelu s pročelnicom Ivom Erceg, kao i predsjednik Savjeta mladih grada Rijeke Luka Čanković.
Cjelokupno istraživanje je moguće pročitati na mrežnim stranicama Zaklade Friedrich Ebert.
Podijeli na društvenim mrežama