Nije trebalo ići u privatizaciju Ine?

Analizirajući na sjednici povjerenstva prvi privatizacijski
ugovor iz ljeta 2003., HDZ-ovci su isticali da je tadašnja vlada Ivice Račana,
već odlukom da krene u privatizaciju Ine, Hrvatskoj i toj kompaniji nanijela
nesagledivu štetu.

“Privatizacija Ine je karijes za Hrvatsku. Hrvatska je
u trenutku kada je MOL preuzimao dionice Ine ostala krezuba, bez jednog
značajnog zuba”, poručio je Boris Kunst (HDZ). Zanima ga na temelju čega
je vlada uopće došla na ideju prodavati dionice Ine, koja je tada, naglasio je,
bila jak “regionalni igrač”, s velikim profitom i bez dugova, što se
nakon privatizacije, upozorio je, drastično promijenilo.

Kunsta zanima i zašto je tadašnja vlada MOL-u dala daleko
veća upravljačka prava nego što je to proizlazilo na temelju vlasničke
strukture. Istaknuo je, naime, da je jedini MOL-ov član Nadzornog odbora Ine
mogao staviti veto na sve bitne poslovne odluke, a vlada se obvezala i da će u
Inu uvesti mađarsku radnu snagu, u trenutku kada je Hrvatska imala skoro 400
tisuća nezaposlenih.

Predsjednica povjerenstva Dragica Zgrebec (SDP) upitala je,
pak, HDZ-ovce kako to da je njihova vlast od 2004. do danas nastavila poslovati
s MOL-om, pa i 2009. dopunila privatizacijski ugovor, ako njime nisu bili
zadovoljni. “Činjenica je da je Ini trebao strateški partner, ali je njega
trebalo nadgledati da li ostvaruje ugovorene obveze i ako ih ne ispunjava onda
tražiti novog partnera”, poručila je HDZ-ovcima.

I njezin stranački kolega Gordan Maras ustvrdio je da je
prvi privatizacijski ugovor bio primjer zakonitosti i transparentnosti, da je
vlada za njegovu primjenu, za razliku od HDZ-ove, tražila za njega suglasnost
Sabora i tromjesečno ga izvještavala o tijeku privatizacije. “Zadnje
izvješće vlada je u Sabor poslala 2006., dakle prije četiri godine. Sve se kasnije
očito radilo tajno”, kazao je Maras.

Zlatko Koračević (HNS) HDZ-ovce je prozvao za “naknadnu
pamet”, neodgovornima i neozbiljnima ocijenivši njihove prigovore na
privatizacijski ugovor koji je, bez ikakvih prigovora do sada, zaključen prije
sedam godina. “Imali smo dosta problema s privatizacijom, na štetu općeg
interesa, ali ova je bila prva i jedna od rijetkih koja je odrađena
transparentno i zasniva se na zakonu”, ocijenio je.

“Pa cijela privatizacija od 90-te bila je zakonita, ali
je pitanje je li bila i moralna”, uzvratio mu je Kunst. “MOL nije bio
strateški partner, nego strateški dominator”, dodao je HDZ-ov zastupnik,
uvjeren u neprocjenjivu štetu koju je Hrvatskoj i samoj Ini donio taj ugovor.

Istoga je stava i Goran Marić (HDZ), koji činjenicu da se
MOL nije pridržavao ugovornih obveza, poput dokapitalizacije i modernizacije
Ine, smatra dovoljnim pokazateljem da je privatizacija Ine bila loša odluka.

“Privatizacija Ine uopće nije bila u ekonomskom
interesu Hrvatske, a ugovor mi više sliči na ortački ugovor”, rekao je.

Povjerenstvo je odlučilo zatražiti dodatnu dokumentaciju, pa
i, na zahtjev HDZ-a, transkripte sjednica vlade u vrijeme kada se donosila
odluka o privatizaciji, a sjednicu nastavlja 8. lipnja.