Nova Ljubljanska banka

Na
novinarske upite nakon sjednice vlade u vezi s pretpostavkom da
Slovenija neće dopustiti zatvaranje hrvatskih pristupnih pregovora s
Europskom unijom ako Nova Ljubljanska banka (NLB), najveća slovenska
banka u državnom vlasništvu, ne dobije dozvolu za rad u Hrvatskoj,
Pahor je odgovorio da vjeruje kako će se to pitanje riješiti do kraja
pregovora.

Pitanje Ljubljanske banke jedino nije riješeno
nakon velikog poboljšanja u odnosima dviju država sklapanjem
arbitražnog sporazuma, rekao je Pahor. Dodao da mu zadnje izjave
guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskoga, kako bi uz
određene uvjete NLB opet mogao poslovati u Hrvatskoj, “potiču
optimizam”.

Pahor je istaknuo kako je poboljšanje odnosa s
Hrvatskom pokazalo da vrijedi pravilo kako je jedna stvar rješavati
otvorena pitanja s državama koje su posvađane, a sasvim druga ako se
postigne prijateljsko ozračje kakvo je nastalo kad je riješen glavni
granični prijepor uspostavom povjerenja.

Ponovio je kako
Slovenija staru deviznu štednju hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci
u Zagrebu do osamostaljenja dviju država i dalje smatra sukcesijskim
pitanjem, ali da i ono može biti riješeno.

Predsjednik
slovenske vlade potvrdio je da će sudjelovati na ovogodišnjem Croatia
samitu u Dubrovniku te da će tada o svim otvorenim pitanjima
razgovarati i s hrvatskom kolegicom Jadrankom Kosor.

Slovensko
ministarstvo financija i glasnogovornik slovenskog ministarstva
vanjskih poslova Milan Balažic u srijedu i četvrtak su najavili da bi
Slovenija mogla blokirati Hrvatsku u pregovaračkim poglavljima o
tržišnom natjecanju i slobodi kretanja kapitala u pregovorima s EU-om
ako Hrvatska ne odobri rad Nove ljubljanske banke (NLB) u Hrvatskoj.

Nova
Ljubljanska banka (NLB) osnovana je 1994. ustavnim zakonom, pošto je u
staru Ljubljansku banku prebačena sva pasiva “stare” Ljubljanske banke,
uključivo i dugove te banke u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji.