meksicki zaljev, naftna mrlja

Procjena se odnosi na razdoblje od 20. travnja, kada se dogodila eksplozija na bušotini, do 15. srpnja, kada je postavljanjem ogromne kupole zaustavljeno istjecanje nafte.

“Znanstveni tim procjenjuje da je ukupno 4,9 milijuna barela nafte (780 milijuna litara) isteklo iz bušotine”, navodi se u priopćenju stručnjaka BP-a i američke vlade.

“Nije sva ta količina završila u moru: naporima BP-a i američke uprave prikupljeno je 800 tisuća barela nafte (127 milijuna litara)”, dodaje se.

Ova je procjena na gornjem rubu prethodne koja je govorila da je se bušotine izlilo između tri i 5,3 milijuna barela.

Za usporedbu, u prethodnoj najvećoj ekološkoj katastrofi u američkoj povijesti, iz tankera Exxona Valdeza uz obalu Aljaske 1989. godine istekao je 41 milijun litara nafte.

Ovo je ujedno i najveće nenamjerno istjecanje nafte u more ikada. Dosad najveće bilo je 1979. godine nakon eksplozije na bušotini Ixtoc-1, također u Meksičkom zaljevu, ali ispred meksičke obale, kada je isteklo 3,3 milijuna barela nafte. Tom bušotinom upravljala je meksička državna naftna kompanija Pemex.

Za najveće istjecanje odgovorni su Iračani koji su tijekom Zaljevskog rata namjerno otvorili ventile naftnih terminala, navodno kako bi zaustavili moguće iskrcavanje američkih marinaca u Kuvajtu. Prve procjene govorile su 11 milijuna barela istekle nafte, ali su kasnije smanjene na do šest milijuna barela.