“Odgovorno kažem da je mesna industrija ili kompletni prehrambeni
sektor jedan od najuređenijih sektora”, rekao je Čobanković na sjednici.
Vlada je danas, naime, u sklopu mjera Programa gospodarskog
oporavka donijela uredbu o javnim intervencijama i potpori privatnom
skladištenju u sektoru goveđeg mesa, a Čobanković je upozorio kako u tom
kontekstu mora odgovoriti na medijsku antipropagandu vezanu za
sigurnost i kvalitetu mesa i mesnih proizvoda u Hrvatskoj.
“U potpunosti jamčim za sigurnost i ispravnost hrane mesnog
porijekla koju građani Hrvatske jedu”, rekao je Čobanković negirajući
medijske napise da Hrvatska uvozi zamrznuto meso staro i po deset
godina.
“Sve priče o uvozu mesa starog i po deset godina u Hrvatskoj su
nemoguće”, rekao je Čobanković naglasivši da je Hrvatska u sklopu
usklađivanja svoga zakonodavstva s onim EU zatvorila Poglavlje 12
(Sigurnost hrane).
“Sve što vrijedi u EU vrijedi i u Hrvatskoj”, rekao je i dodao
da je u Hrvatskoj izvršena kompletna kategorizacija objekata koji
posluju s hranom, a kontrolu uvoza, proizvodnje i prodaje mesa i mesnih
prerađevina provode Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva
te Državni inspektorat.
U medijima se, kaže, stvara fama o nesigurnosti domaćih proizvoda, a to nije točno i nanosi štetu.
“Ovakve priče u medijskom prostoru, nažalost su učinile veliku
štetu, a bez ikakvih su stvarnih dokaza. Nažalost, učinjena je velika
šteta mesnoj industriji”, kazao je Čobanković.
Nažalost, ni moji istupi ni priopćenja, ni odgovori na pitanja, a
koje smo slali, nisu završili u medijskom prostoru, već je tamo bilo
ono što čini štetu hrvatskom gospodarstvu, zaključio je.
Da hrvatski građani konzumiraju zdravstveno ispravnu hranu
govore i podaci o kontrolama koje je provelo Ministarstvo zdravstva,
naglasio je resorni ministar Darko Milinović.
Ministarstvo je u prvoj polovici ove godine provelo preko dvije tisuće nadzora i za kontrolu uzelo 250 uzoraka, naveo je.
“Ustanovili smo samo jedan jedini slučaj zdravstvenog neispravno uzorka i podigli optužni prijedlog”, rekao je.
Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac pozvao je, kako je rekao,
nadležne službe da utvrde tko to radi i u čijem interesu, te da se
rezultati podastru javnosti.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku o utvrđivanju
početne cijene za prodaju nekretnina u državnom vlasništvu kojom se
određuje da početnu cijenu za takve nekretnine utvrđuje stručna radna
skupina koju imenuje vladino Povjerenstvo za imovinu na temelju nalaza
ovlaštenog vještaka.
Takve se nekretnine prodaju javnim natječajem, ako na njega ne
pristigne ni jedna ponuda, natječaj se ponavlja 15 dana nakon isteka
roka za predaju ponuda. Na ponovljenom natječaju te se nekretnine mogu
prodavati po umanjenoj cijeni najviše do 50 posto.
Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravljanje
državnom imovinom Jozo Sarač istaknuo je kako je do sada velika zapreka
bila visoka početna cijena, te nije bilo velikog interesa za kupnju
takvih nekretnina. “Ovom odlukom značajno bi se moglo priodonijeti
aktiviranju sada neiskorištenih potencijala, posebno vojnih objekata”,
istaknuo je.
Vlada je izvjestila i broju raspisanih javnih natječaja za članove nadzornih odbora tvrtki u kojima država ima vlasništvo.
Ministarstvo gospodarstva je raspisalo natječaje za 55 članova u
15 nadzornih odbora (brodogradilišta, HEP, Janaf, Narodne novine,
Plinacro…), Ministarstvo prometa za devet članova u devet nadzornih
odbora, Ministarstvo financija za članove u pet nadzornih odbora,
Ministarstvo regionalnog razvoja za osam članova NO Hrvatskih šuma, a
Ministarstvo prometa za 75 članova u 23 trgovačka društva.
Podijeli na društvenim mrežama