I KBC-u Rijeka rješenje o kategorizaciji

U prvu kategoriju tako ulaze gotovo sve najveće hrvatske kliničke
bolnice, a to su KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica, KBC Split, Osijek i
Rijeka te kliničke bolnice Dubrava i Merkur.

U drugu kategoriju županijskih bolnica koje imaju regionalni
značaj, ušlo je pet bolnica – KB Sveti Duh te opće bolnice u Zadru,
Varaždinu, Dubrovniku i Slavonskom Brodu. Iznenađenje zbog svrstavanja
njegove bolnice u tu kategoriju novinarima je izrazio ravnatelji KB
Sveti Duh Miran Martinac, koji smatra da je ona tu svrstana neopravdano
prema starim podacima, koje će, kako je rekao, pokušati razjasniti na
sastanku s ministrom idući tjedan.

Trinaest županijskih bolnica dobilo je rješenja o trećoj
kategoriji, a riječ je o općim bolnicama Pula, Sisak, Koprivnica,
Virovitica, Vukovar, Vinkovci, Karlovac, Zabok, Gospić, Šibnik, Čakovec i
Požega i Bjelovar.

U četvrtu kategoriju svrstane su pak bolnice lokalnog karaktera u Novoj Gradiški, Ogulinu, Pakracu, Našicama i Kninu.

“O kategorizaciji bolnica razgovaralo se duže od 20 godina, a mi
ćemo je provesti u ovom mandatu prema jasnim i provjerljivim
kriterijima”, izjavio je ministar Milinović dodavši kako je ovime
otvoreno i natjecanje bolnica za razvoj i pružanje što bolje usluge
pacijentima.

Milinović je naglasio da kategorizacija ustanova nije ocjena
kvalitete njihova rada jer se ona provodila prema kriterijima koji se
odnose na broj ugovorenih djelatnosti i broj liječnika i medicinskih
sestara po postelji, razini i opsegu usluga koja pruža, broju ugovorenih
kreveta i gravitaciji bolesnika, broju bolnica u županiji, te provedbi
nacionalnih programa, sveučilišnoj i nastavnoj bazi te broju referentnih
centara koji u bolnici djeluju.

Kategorizacija bolnica važni je dio zdravstvene reforme zbog
koje je sustav, rekao je Milinović, stabilniji nego ikad a ukupni dugovi
u zdravstvu smanjeni za tri milijarde kuna.

Dugovi HZZO-a prema dobavljačima su, prema ministrovim riječima,
u 2010. kriznoj godini smanjeni sa 2,1 milijardu kuna na svega 18
milijuna kuna, dok su dugovi bolnica, zahvaljujući financijskoj
disciplini koju ravnateljima nije bilo lako održati, smanjeni sa 2,3 na
1,3 milijardu kuna.

Od početka reforme HZZO je, nastavlja ministar, podmirio i svih
170 milijuna kuna duga prema gospodarstvu, dok su bolovanja smanjena za
25 posto ili za 250 milijuna kuna.

Milinović je kazao i kako je danas raspisan natječaj za nabavku
128 novih vozila hitne medicinske pomoć u sklopu reforme te djelatnosti.