Znanstvenici sa sveučilišta u Pisi promatrali su ponašanje 109 ljudi, muškaraca i žena, različitih nacionalnosti i dobi, u njihovim svakodnevnim aktivnostima i bilježili slučajeve zaraznog zijevanja. Otkrili su da je ono najčešće između izravno povezanih članova obitelji, nešto manje često između prijatelja, a najrjeđe je među poznanicima i strancima. Vremenski razmak između dva ‘zijeva’ bio je najveći u ovoj posljednjoj skupini, što ponovo sugerira da empatija i obiteljska bliskost igraju ulogu u ovom fenomenu.
Naše istraživanje pokazuje da je zaraznost primarno izazvana emotivnom bliskošću između pojedinaca, a ne drugim čimbenicima, poput spola ili nacionalnosti, napisali su znanstvenici.
Komentirajući rezultate, dr. Catriona Morrison, psihologinja sa sveučilišta u Leedsu, izjavila je da takav primitivan odgovor može baciti svjetlo na evoluciju ljudskog mozga. “Neki sugeriraju da se zarazno zijevanje razvilo u doba pećinskog čovjeka kada je netko morao biti na straži cijelo vrijeme – zijevanje pospješuje cirkulaciju krvi u mozgu i tako jača budnost”, rekla je.
Dr Atsushi Senju, londonski znanstvenik, kaže da je sličan efekt učestalosti zijevanja među članovima iste skupine primjećen kod jedne vrste babuna. “Međutim, još uvijek nije sigurno da je razlog tome empatija – ima i dalje onih koji vjeruju da se radi o običnom prirodnom refleksu”.
Podijeli na društvenim mrežama