Zracna luka Rijeka

Po podatcima sa Županijske skupštine, poslovni rezultati riječke Zračne luke u posljednje tri godine kreću se u iznimno negativnom trendu, a ta je tvrtka “na granici rizičnoga funkcionalnog poslovanja”.

Prošle četiri godine akumulirano je oko deset milijuna kuna gubitka, a dobit od jednog milijuna kuna 2011. ostvarena je isključivo zbog povećanja prihoda od državnih i županijskih pomoći. Općina Omišalj, pak, od riječke Zračne luke potražuje oko dva milijuna kuna za komunalnu naknadu.

Zbog nedostatka vlastitog novca, ta zračna luka ima ozbiljnih problema s usklađivanjem s kriterijima Državne agencije za civilno zrakoplovstvo, a zračni promet putnika u odnosu prema 2006. manji je više od 50 posto, navedeno je u izvješću o stanju i rezultatima riječke Zračne luke.

Zaključeno je da uprava riječke Zračne luke nije poduzela odgovarajuće aktivnosti da iskoristi gospodarske i turističke mogućnosti Primorsko-goranske županije radi povećanja zračnog prometa te je zatraženo žurno sazivanje skupštine te zračne luke.

U vlasničkoj strukturi riječke Zračne luke su država (55 posto), županija (20 posto), grad Rijeka (10 posto), gradovi Krk, Crikvenica i Opatija (po četiri posto) te općina Omišalj (tri posto).

Odgovarajući na pitanja vijećnika na aktualnom satu, obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić rekao je da bi Ina, radi usklađivanja s prostornim planom, županiji uskoro trebala dostaviti plan razvoja riječke Rafinerije nafte u Urinju.

Vujić je rekao kako županija ne želi usporavati razvoj Ine, da želi biti partner svim investitorima i gospodarskim subjektima, ali uz uvjet da planirana ulaganja ne ugroze okoliš.