O djelovanju udruge govorili su Vesna Lukanović,
Draško Maršanić, Christian Grailach i Damir Medved, a predavanjem je
obilježen i Međunarodni dan biološke raznovrsnosti i Dan zaštite
prirode u Republici Hrvatskoj.
Nakon osnivanja Udruge u studenom prošle godine
nastavljamo aktivnosti na zaštiti i promociji drenjule prema kojoj je
Drenova, naselje koje danas broji oko 9 tisuća stavnovnika, i dobila
ime. Nastojimo i ovakvim javnim skupovima kao i organizacijom tribina
te povezanošću sa znanstvenim institucijama ukazati na važnost očuvanja
drenjule koja je simbol ovog kraja, ali se odlikuje i nutritivnim
svojstvima o čemu dosta znaju Drenovčani koji pamte vrijeme kada je
drenjula bila puno rasprostranjenija i vidljivija, pa se njezin plod
koristio u pripravci jela i slastica.
Zato su se članovi Udruge rado
odazvali i travanjskoj akciji “Zelena čistka”. Danas se drenjula povukla
prema šumovitim nenaseljenim područjima, pa smo baš zbog toga pokrenuli
svojevrsno istraživanje u kakvom je stanju drenjula danas, rekla je
uvodno predsjednica Udruge Vesna Lukanović.
U nastavku je o metodologiji istraživanja i lociranju drenjule govorio geodet Draško Maršanić:
Kolega
Christian Grailach i ja tijekom nekoliko mjeseci prokrstarili smo
dobrim dijelom Drenove, najviše područjem oko starog drenovskog groblja i
padinama Velog vrha. Zabilježili smo lokacije preko 300 grmova i
stabala drenjule, a na svakoj lokaciji izmjerili smo visinu stabala
odnosno debljinu najkarakterističnijih izdanaka drenjule. Zabilježene su
i točne koordinate svakog nalazišta drenjule, tako da su se kasnije te
koordinate mogle koristiti u mapiranju i kreiranju Katastra drenjule,
opisao je taj svojevrsni istraživački pothvat Draško Maršanić.
Svoje dojmove o terenskom dijelu istraživanja publici je prenio i Christian Grailach:
Drenjula
je još jednom pokazala svoju jedinstvenost i izdržljivost, jer smo
tijekom istraživanja nailazili i na primjere kako stabiljke doslovno
izniču ispod kamena. Drenjulu smo pronalazili i na lokacijama gdje bi se
to očekivalo, ali i na nekim potpuno divljima gdje bi se to zapravo
manje očekivalo. Zaključak je da drenjule nema ni izdaleka onoliko
koliko je nekada bila pristuna u drenovskom kraju, pa su tim više
aktivnosti Udruge “Dren” dobile smisao, zaključio je Grailach.
Hvalevrijedan terenski istraživački rad Maršanića i Grailacha dobio je
puni smisao kada se u obradu rezultata istraživanja uključila moderna
tehnologija, o čemu je govorio član udruge, predsjednik Mjesnog odbora
Drenova Damir Medved.
Pomoću posebnog računalnog programa koordinate
koje su zabilježili Maršanić i Grailach ubilježene su na mapu koju
možete do detlja razgledati na internetskoj stranici Udruge,
i na kojoj je točno ubilježen doslovno svaki grm ili stablo drenjule.
Pored toga, svi podaci koje su prikupili obrađeni su do detalja i
predstavljeni grafikonima, tako da se na stranici mogu pronaći
karakteristike svakog grma i stabla drenjule zabilježenog u ovom
istraživanju. Na taj način došli smo do mnoštva pregledno izloženih
podataka koji itekako mogu koristiti i drugim korisnicima u moguće nekom
novom znanstvenom istraživanju, zaključio je Medved.
Iz Udruge Dren
najavili su nastavak aktivnosti što uključuje predstavljanje i
sudjelovanje Udruge na predstojećim Danima Drenove, za svoju kulminaciju
imat će realizaciju programa riječkog lokalnog partnerstva kojim je predviđena
sadnja drenjule u centru Drenove, od crkve do knjižnice, a u planu su i
akcije „Posadi drenjulu u svom vrtu“.
Svi zainteresirani za Udrugu Dren
ili učlanjenje u Udrugu mogu se javiti na e-mail adresu :udruga.dren@gmail.com.
Podijeli na društvenim mrežama