Hrvatska zastava, Europska unija

Danu
EU fondova u Rijeci prisustvovali su gradonačelnik Rijeke Vojko
Obersnel, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, izvanredni i
opunomoćeni veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Britanije i Sjeverne
Irske u Republici Hrvatskoj Nj. E. David Arthur Slinn te obnašatelj
dužnosti župana Primorsko-goranske županije Vidoje Vujić.

Gradonačelnik
Rijeke Vojko Obersnel na skupu je govorio o riječkim projektima koji su
spremni za financiranje iz EU fondova kojima ćemo imati pristup nakon
ulaska u EU. „Za Hrvatsku je važno da svojim projektima na svim razinama
budemo spremni za ulazak u EU. Puno toga se mijenja, a koliko će to
biti nabolje, ovisi o nama samima i zato moramo biti maksimalno spremni.
Smjernice EU za naredni fiskalni period obuhvaćaju sve ono što
građanima može pružiti bolji život: ekonomski razvoj zasnovan na znanju,
uz očuvanje životne sredine, visok nivo zaposlenosti, produktivnosti i
socijalne kohezije, razvoj ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama,
obrazovanju i digitalnom društvu.

Mi se moramo uskladiti sa tim
smjernicama i iskoristiti mogućnosti pred nama, odnosno moramo se što
bolje pripremiti za ono što nas očekuje“, kazao je gradonačelnik
Obersnel.

Potpredsjednik
Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Branko Grčić kazao je kako je cilj Regionalnih dana EU fondova jačanje
svijesti regionalnih i lokalnih dionika o važnosti korištenja sredstava
iz EU fondova. „Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije u suradnji s institucijama uključenim u sustav upravljanja
predpristupnim fondovima EU, nastavlja sa prezentiranjem informacija o
mogućnostima korištenja sredstava iz aktualnog IPA programa kao i
budućih EU fondova, koji će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju
nakon ulaska u Europsku uniju. Ulazak u sustav strukturnih fondova je
veoma težak i zahtjevan. Treba biti unaprijed sposoban i pripremljen za
povlačenje sredstava iz njih. U vremenima štednje i recesije EU fondovi
su veliki potencijal, stoga je važno da se do sada stečena iskustva iz
IPA programa, kao i stručna znanja i iskustva vezana za pripremu i
prijavu projekata s potencijalnim korisnicima EU drugih zemalja članica ,
podijele među zainteresiranim korisnicima, kako bi se što više povećao
postotak apsorpcije sredstava“, kazao je Grčić. „Imamo 20 milijardi
vrijednosti projekata u različitim fazama pripremljenosti, no ne stojimo
dobro sa regionalnim i lokalnim razvojnim projektima, zato sada idemo
preko regionalnih razvojnih agencija kako bi oni naučili metodologiju i
naučili raditi EU projekte te svoja iskustva prenosili drugima“.

Strukturni
fondovi i Kohezijski fond čine dio regionalne politike Unije kojima je
cilj smanjiti jaz u razvoju između bogatijih i siromašnijih regija EU-a
te promicati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Za
regionalni razvoj te gospodarsku i socijalnu koheziju Europska unija
izdvaja više od trećine sredstava svoga ukupnoga proračuna. Upravo
korištenjem europskih fondova Višestruko će se povećati važna
infrastrukturna ulaganja što je za ekonomiju poput naše izuzetno važno.
Uspješno povlačenje sredstava iz tih fondova donijet će pozitivne
trendove za gospodarstvo i zemlju u cjelini.

Obnašatelj dužnosti
župana Primorsko-goranske županije Vidoje Vujić naglasio je da ga plaši
sposobnost jedinica lokalne samouprave da participiraju u projektima u
traženom postotku, kako to zahtijevaju EU projekti budući da su njihovi
proračuni nedostatni, naglasivši da će Vlada morati na tom planu nešto
poduzeti.

Nj.
E. David Arthur Slinn je naglasio da se jedna trećina proračuna EU troši
preko Strukturnih i Kohezijskih fondova. Iznos sredstava će se u
narednih 7,5 godina, odnosno od 2014. – 2020. još više povećati, a to je
izvanredna prilika za Hrvatsku, koju svakako treba iskoristiti. „No taj
novac ne pada s neba. Oni koji su koristili IPA fondove znaju kako je
povlačenje sredstava složen proces, a ni ovi fondovi ne daju sredstva
tako lako. Komplicirano je i složeno, ali se isplati, jer ako ne
koristite te fondove, svakako gubite“, kazao je Slinn. „Lokalni projekti
moraju biti uklopljeni u nacionalnu strategiju jer jedino tako mogu
uspjeti. Velika Britanija ne želi samo da Hrvatska postane članica
Unije, već želi pomoći da ona bude uspješan član, stoga ćemo pomoći
svojim iskustvima“, kazao je veleposlanik Slinn.
 
Na skupu je
bilo riječi o ključnim razlikama između EU post-pristupnih fondova i
IPA-e, programima EU kohezijske politike za 2013. godinu i razdoblje od
2014. do 2020. godine – uključujući budući Teritorijalni program
suradnje te mogućnostima financiranja iz EU fondova u razdoblju 2014. –
2020., a prikazani su i tematski primjeri projekata iz zemalja članica
EU. 
  
Regionalni dani EU fondova’ ponudit će građanima besplatna
stručna predavanja i informiranje na info-pultovima. Nizom predavanja
diljem Hrvatske prezentirat će se uspješni projekti u zemljama članicama
Europske unije, kao i dosadašnja hrvatska iskustva s financiranjem
istih iz EU fondova. Također, bit će riječi o strukturnim, Kohezijskom i
Socijalnom fondu, koji nas očekuju po ulasku u Europsku uniju.