Na
skupu gospodarstvenika Primorsko-goranske županije održanom na Kampusu
bilo je riječi o aktualnoj gospodarskoj situaciji u Primorsko –
goranskoj županiji, planiranim investicijama na području županije u
2013. godini te modelima pomoći i podrške poduzetnicima, o čemu je
govorio obnašatelj dužnosti župana, Vidoje Vujić.
U kraćem izlaganju
Vujić je istaknuo potrebu međusobnog povezivanja gospodarstvenika i
korištenja tuđih iskustava, pa makar i loših, kako bi se izbjegle
greške, kao i što jačeg povezivanja poduzetnika sa znanošću, kako bi se
na jednom mjestu okupili svi kojima je cilj potaknuti razvoj
gospodarstva i iskoristiti prednosti geostrateškog položaja naše
županije u kontekstu skorog ulaska u Europsku uniju.
Na skup su
pozvani najuspješniji gospodarstvenici s područja naše županije. Vujić
je istaknuo da je Županija proteklih 20 godina bila od svih Vlada
marginalizirana, pa je sada po konkurentnosti tek na sedmom mjestu. Sada
se pokreću veliki Vladini infrastrukturni projekti koje mahom provode
državna poduzeća poput HEP-a, HŽ-a, Hrvatskih cesta, uz komunalna
društva u vlasništvu Grada i Županije, pri čemu predviđeni iznos
ulaganja iznosi 1,5 milijardi kuna, a otvaraju se strukturni fondovi EU,
dok šansa za razvoj vidi se i unapređenju turizma koji se ne može
orijentirati samo na dva ljetna mjeseca, zaključio je Vujić.
Rektor
Pero Lučin govorio je o okvirima nove strategije Sveučilišta u Rijeci s
naglaskom na koncept transfera tehnologija prema industriji, a naglasak
njegovog izlaganja bio je na nadolazećim promjenama vezanim uz
organizaciju Sveučilišta, razvoj i investicije, kojima će sveučilište
ići ukorak sa promjenama koje nastaju ulaskom Hrvatske u EU i izazovima
koji se stavljaju pred Sveučilište. Lučin je najvažnijim ocijenio
transfer tehnologija i potrebu stvaranja novih Centara izvrsnosti. Kao
primjer naveo je Znanstveni park Step Ri koji je svojim razvojem i
prihodima koje ostvaruje u samo dvije i pol godine isplatio uložena
sredstva. Stoga je Lučin naglasio kako je cilj promijeniti gospodarsku
strukturu regije, što se može postići otvaranjem još jednog
Znanstveno-tehnološkog parka putem kojeg će Sveučilište ponuditi svoje
resurse onima koji imaju tehnologiju, koja će se potom u zajedničkom
djelovanju pretvarati u proizvode.
Ulaganje u novi
Znanstveno-tehnološki park bi zahtijevalo investiciju od oko 90-100
milijuna eura i uklapa se u strukturne fondove EU, a u njemu bi se moglo
otvoriti između 4 do 6.000 radnih mjesta.
Gradonačelnik Vojko
Obersnel je govorio o Riječkom prometnom pravcu kao velikoj
investicijskoj šansi za cijelu Hrvatsku, a posebice za riječko
gospodarstvo, naglašavajući da je riječ zapravo o “paketu projekata”
kojeg čine potrebne investicije u lučku infrastrukturu, nedostajuću
cestovnu infrastrukturu, željezničku infrastrukturu, turističku
infrastrukturu na djelu luke koja se prenamjenjuje u javno-komercijalni
prostor, ulaganja u Zračnu luku Rijeka i ulaganja u poslovno-logističke
zone te ulaganja u gradske i regionalne projekte projekte vezane uz
prometnu infrastrukturu za putnike u cestovnom prometu poput Novog
autobusnog kolodvora i vodoopskrbu i odvodnju.
Obersnel
je između ostalog kazao kako polovicom ove godine možemo očekivati
raspisivanje međunarodnog javnog natječaja za razvojnog investitora za
novi riječki Waterfront – koji obuhvaća područje Porto Baroša i Delte.
Procjenjuje se da će investitori u ovaj projekt uložiti oko 300 milijuna
eura, a i hrvatske tvrtke, kao i dio riječkih gospodarstvenika,
iskazale su interes za izgradnju marine, hotela i pratećih sadržaja na
lokaciji Proto Baroš.
Gradonačelnik je gospodarstvenike pozvao
da se pridružite inicijativi za formiranje logističkih lanaca na čijem
će čelu biti Luka Rijeka, u koje bi se udružili i ostali zainteresirani
gospodarstvenici, za što je bitno ubrzavanje projekata modernizacije
lučkog terminala na Škrljevu i izgradnje nove poslovno-logističke zone
na Miklavju, kao i jače usmjeravanje Industrijske zone Bakar u pravcu
razvoja logistike. Navedene zone iznimno su bitne jer su dobro prometno
povezane s riječkom lukom, raspolažu prostorom na kojima se mogu pružiti
sve dodatne aktivnosti koje povećavaju dodatnu vrijednost, a time i
dobit od roba u prometu.
Obersnel je na kraju zaključio kako
je Riječki prometni pravac dio pan-europskog prometnog koridora Vb
(Rijeka-Zagreb-Budimpešta), koji je prepoznat od strane Europske unije
kao važan europski prometni pravac, što otvara i mogućnosti financiranja
kroz sredstva europskih fondova. EU ciljevi 2020 daju prednost tipovima
prometa koji imaju komponentu zaštite okoliša: željeznice, morski
promet i unutarnji plovni putovi, a potiče se i razvoj inteligentnih
prometnih sustava koji povećavaju učinkovitost u prometu.
Osim
direktnih prijava na natječaje za EU sredstva i to prije svega u
područjima istraživanja, razvoja i inovacija, poslovne podrške malim i
srednjim poduzećima, telekomunikacija, energetike, poduzetnici će
europska sredstva moći koristiti i “indirektno”, javljanjem na natječaje
u sklopu velikih investicija. „Poruka svima glasi: investicije uskoro
kreću, ali više nećemo moći raditi kao ranije, jer se moramo pripremiti
na partnerstva, udruživanje i kreiranje novih poslovnih poduhvata“,
kazao je Obersnel.
Na skupu su također o ulaganjima u
Primorsko-goranskoj županiji govorili i direktor HEP-a Vitomir Komen te
Darko Peričić predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, dok je Ljudevit
Krpan koji vodi Odjel za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
PGŽ govorio o modelima pomoći i podrške gospodarstvenicima kroz
pripremu investicija i korištenje sredstava EU.
Podijeli na društvenim mrežama