Okrugli stol u HGK- Za razvoj riječkog prometnog pravca treba osigurati 4,3 milijarde eura

Neupitno
je da geoprometni položaj Rijeke i Primorsko-goranske županije daje velike
mogućnosti za razvoj prometne djelatnosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju
otvaraju se nove prilike za poboljšanje značaja Hrvatske na prometnoj karti
Europe i svijeta s ciljem da postane točka komunikacije tržišta EU-a s
brzorastućim gospodarstvima Dalekog istoka. Hrvatska je jedina mediteranska
zemlja na Dunavu s mogućnošću najbržeg protoka robe od velikog dijela Azije,
Oceanije i arapskog svijeta, preko Sueza do Europe, i obrnuto. Prometno
gospodarstvo koje sudjeluje u održavanju riječkog prometnog pravca stoga je
ključno za valorizaciju geoprometnog položaja Republike Hrvatske, istaknuto je
na okruglom stolu na kojemu su sudjelovali zamjenik ministra pomorstva, prometa
i infrastrukture Zdenko Antešić, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci Serđo Kos,
riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, obnašatelj dužnosti primorsko- goranskog
župana Vidoje Vujić. predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić i brojni
drugi riječki stručnjaci i gospodarstvenici.

“Za
vrijeme Račanove Vlade strateška odrednica bila je izgradnja autocesta, a ovoj
Vladi to je izgradnja i modernizacija riječkog prometnog pravca, o čemu
svjedoči i činjenica da je 14. lipnja prošle godine Vlada osnovala Povjerenstvo
za željeznicu kojemu je na čelu premijer Zoran Milanović. Riječki prometni
pravac sastoji se od tri bitna dijela, a to su Luka Rijeka, željeznička pruga
Rijeka- Zagreb prema mađarskoj granici i čvor Zagreb kao logistika i
srednjoeuropski prometni čvor s vezama prema ostalim zemljama. Ulaskom u
Europsku uniju 1. srpnja ove godine Hrvatska će na raspolaganju imati 10 do 14
milijardi eura europskih fondova, a dobar dio tih sredstava utrošit će se
upravo na razvoj riječkog prometnog pravca. Najveća trenutačna prepreka za
iskorištavanje tih sredstava ne nepostojanje tehničke dokumentacije koja bi za
tri godine trebala biti dovršena. Bitno je naglasiti da se razvoju riječkog
prometnog pravca pristupa na održivi način, što znači da se istodobno s
povećanjem lučkih kapaciteta razvija i željeznička infrastruktura kako bi se
međusobno nadopunjavali”, poručio je Antešić. Navodeći što se po tom
pitanju već realizira, a što se tek treba odraditi, zamjenik ministra iznio je
podatak da razvoj riječkog prometnog pravca zahtijeva ukupno 4,3 milijarde
eura. Naglašavajući da je razvoj riječkog prometnog pravca jedna od
prioritetnih zadaća ove Vlade, Antešić je dodao da se cijeli taj proces odvija
u dva pravca. Jedan je izgradnja ravničarske pruge od Skradnika do mađarske s
kompletnom pratećom infrastrukturom, a drugi rekonstrukcija postojeće pruge od
Skradnika do Rijeke koja će zadovoljiti sve potrebe Brajdice i Zagrebačke
obale. Kad dobijemo više tereta, dodao je Antešić, gradit će se i novi
kontejnerski kapaciteti na Krku.

O
znanstveno utemeljenom pregledu hrvatskih prometnih tokova govorio je dekan
Pomorskog fakulteta Serđo Kos, navodeći kako bi cilj hrvatske Vlade trebao biti
sjeverni plovidbeni pravac koji ide preko Hannovera, Roterdama i Antwerpena
kroz Otrant preusmjeriti na južni prometni pravac u koji se ne ubraja samo
Rijeka, već i luke Kopar, Trst… Kos tvrdi da za to svi imaju jednake šanse, a
koliko će u tome uspjeti ovisi o sposobnostima i infrastrukturi svake pojedine
luke. “Nerealno je očekivati trenutačno rješavanje svih problema, ali je
bitno trasirati put. Jadransko more tek je jedan od odvojaka Sredozemnog mora,
a intencija riječkog prometnog pravca je da bude najkraći put prema središtu
Europske unije, za što riječka luka ima izvrsnu poziciju. “Jadranski
prometni put je najkraći koji Daleki Istok povezuje sa središtem Europe.
Nedvojbeno je da će mnogi slijediti logiku profita, ali tek kad se steknu
uvjetu, a to podrazumijeva izgradnju prometne infrastrukture na čemu se sada
radi”, poručio je Kos.

Direktor
riječke Luke Devčić naglasio je kako bivša Vlada i ljudi koji su u to vrijeme
bili na čelnim pozicijama u Luci snose odgovornost za to što se zadnjih 20
godina nije ulagalo u lučku infrastrukturu. Naveo je primjere Brajdice i
Zagrebačke obale, što je trebalo biti izgrađeno još prije pet godina.

“I
sam se ovom temom bavim dugi niz godina. Treba se prisjetiti da je Rijeka
najveći razvoj dosegla izgradnjom željezničke pruge i luke, a žalosno je što je
to bilo prije 140 godina te što još uvijek koristimo tu infrastrukturu. Ako se
ne realizira sve ovo o čemu smo govorili, ne samo da ćemo ostati na ovom što
sada imamo, nego ćemo padati, a konkurencija će nam sve uzeti. Ako ne stvorimo
sve preduvjete za iskorištavanje svih raspoloživih mogućnosti koje imamo za
povećanje kontejnerskih kapaciteta, operativnih obala i prometne
infrastrukture, sve ovo će ostati tek mrtvo slovo na papiru. Drago mi je da je
Vlada riječki prometni pravac prepoznala kao strateški interes. Hrvatska ne
može imati pet jednako važnih i konkurentnih luka. Kad već sami nismo mogli
riješiti tu dilemu riješila je Europska unija jasno odredivši da su strateške
luke Rijeka i Ploče. Izgubili smo puno vremena. Za prolivenim mlijekom se ne
plače, ali treba reći da za to nismo svi jednako krivi. O svemu navedenom
govorilo se u razdoblju od 2000. do 2003. godine, kada je i osiguran novac za
izgradnju Zagrebačke obale, a godinu poslije s načelnikom Općine Matulji
potpisao sam Sporazum o izgradnji logističkog centra Miklavlje, što na državnoj
razini nakon toga nije podržano”, kazao je riječki gradonačelnik Obersnel
dodavši kako je došlo vrijeme da se sve to promijeni. Ako do 2017. godine, dodao
je gradonačelnik, bude završena izgradnja Zagrebačke obale i većeg dijela
željezničkog koridora, Rijeka ima šansu preuzeti primat na sjevernojadranskom
prometnom pravcu. Obersnel je kazao kako interes za riječku luku postoji, a kao
primjer naveo je njemački Rostock i Nizozemce. Obersnel je ustvrdio da nam je
ovo zadnja šansa, jer konkurencija ne spava.

Župan
Vujić rekao je da s ovog skupa Vladi treba uputiti tri poruke. Smatra da
diplomacija treba odraditi svoj dio posla, da se treba osloboditi i toga da
prema Kini i Rusiji imamo rezerve te shvatiti da nemamo novca sve ovo sami
izgraditi, zbog čega treba raspisati tendere za koncesioniranje i pronalazak
investitora. “Šansu treba iskoristiti, ali nam sad za to trebaju
sprinterice i vožnja u petoj brzini”, kazao je Vujić upozoravajući kako
nije dovoljno samo raspravljati o problemima, nego ih i rješavati, jer to
umjesto nas samih nitko drugi neće činiti.