Brač

Krenimo od
osnovnih podataka. Brač je treći po veličini hrvatski otok, poslije Krka i
Cresa, te se na njemu nalazi najviši vrh jadranskih otoka, Vidova gora.
Smješten je između Splita, Šolte i Hvara, ima nešto manje od petnaest tisuća
stalnih obitavalaca u desetak većih mjesta i mnogobrojnim seoskim naseljima.
Najveće naselje na Braču je Supetar koji ima status grada i oko 3500
stanovnika.

Ovo su
osnovni podaci o otoku Braču, koji su (djelomično) poznati i mnogobrojnim
turistima, baš kao i čuvena plaža Zlatni rat na Bolu koju ubrzo otkriju i na
koju su domaćini s razlogom ponosni. Međutim, posjetitelj koji poput mene više
godina ljetuje na Braču te se donekle udomaći, shvati da je izvorni Brač mnogo
više od toga. Prije svega, otočani žive na Broču.
Brač je, naime, dom mnogobrojnim lokalnim govorima koji se međusobno
prilično razlikuju, a neupućenomu uhu u početku svi zvuče jednako i nimalo
različito od urbanoga dalmatinskoga govora kakav se primjerice govori u Splitu.
Ipak, domaćini će vas nakon nekoga vremena krenuti upozoravati da niste u Pučišću,
već u Pučišćima. Najposebniji govor svakako imaju Postira,
otkuda potječe Žan Jakopač, vođa čuvene rock-skupine Šo!Mazgoon. Riječ mazgun u naslovu benda odnosi se na magarca, i ovdje dolazimo do
još jedne od posebnosti otoka Brača. Naime, magarac je jedan od simbola
cijeloga otoka i Bračani su na ovo veoma ponosni. U ruralnim dijelovima otoka
nije rijetkost naići na magarca kao osobno vozilo za prijevoz putnika, kako se
polako gega uz rub ceste tegleći vlasnika i nešto prtljage. Osim ponekoga magarca,
na Braču su tipična prijevozna sredstva stari, poluraspadnuti automobili; oni
služe za odlazak u polje ili u masline, u nabavku spize i slično, a kada
njihovi vlasnici moraju na kopno, jednostavno ih ostave na otoku. Ceste na
Braču su iznenađujuće dobre. S obzirom na veličinu otoka i cestovnu mrežu
putnik može pomisliti da je na kopnu, što je rijedak slučaj među jadranskim
otocima.

Stari grad
Supetar dokazuje kako starinska primorska arhitektura može biti funkcionalna i
danas. Njegova kamena pročelja sačuvana su, razne uslužne djelatnosti vješto su
ugurane u uske izloge i male poslovne prostore, i sam gradić djeluje
istovremeno urbano i tradicionalno. Od ovoga ne odstupaju ni nove kuće s
apartmanima – Bračanima općenito treba odati počast jer nisu dopustili klasičnu
hrvatsku apartmanizaciju. Većina apartmanskih kuća poštuje tradicionalnu
arhitekturu i svojom veličinom ne odstupa mnogo od starije gradnje, tako da
vizura otočkih naselja usprkos turizmu djeluje pitomo i autohtono.

Plaža
Zlatni rat pored mjesta Bol jedan je od simbola cjelokupnoga jadranskoga
turizma. Njezin karakterističan oblik već godinama krasi naslovnice turističkih
brošura koje predstavljaju Hrvatsku. Ipak, malobrojni znaju da se njezin oblik
stalno naočigled mijenja zbog morskih strujanja, valova i razlike u plimi i
oseci, što je posebno vidljivo na „vrhu“ Zlatnoga rata. Na samoj plaži, ispod
velikih pinija, nalazi se lijepo uređen kafić, gdje možete popiti kavu po
riječkim cijenama, gdje je usluga brza i profesionalna i gdje se ne gleda
podrijetlo ni dress-code
posjetitelja. Prilično dobro za ovako razvikanu lokaciju i još jedna pohvala za
brački turizam.

Pustinja
Blaca lokalitet je poznat većinom domaćinima, a osim njih i pokojemu
avanturistu među posjetiteljima. Naime, u središnjemu dijelu otoka, ispod
Vidove gore, nalazi se pješačka staza koja vodi u veliku dolinu, čiji je pejzaž
dovoljno gol da se može nazvati pustinjom. Dio ovoga pejzaža je i stari
samostan koji (očekivano) danas prodaje suvenire i boce s vodom. Sama Vidova gora
je lako dostupna autom, a s nje se pruža nezaboravan pogled na susjedni Hvar i
kupače na Zlatnomu ratu.

Naselja na
Braču, ona primorska ili u unutrašnjosti, odišu tipično mediteranskim štihom,
njihove urbane jezgre su netaknute a okolica pažljivo uređena. Od naselja bih
kao vrijedna obilaska izdvojio Ložišća u unutrašnjosti otoka, koja djeluju kao
da je u njima stalo vrijeme, i Pučišća na obali, koja su posebna iz više
razloga. Smještena su u vijugavoj uvali tako da je teško zaključiti otkuda
točno dolazi more, arhitektura je jedna od ljepših na otoku, a u sklopu naselja
nalazi se i čuvena klesarska škola, tako da je cijelo mjesto prepuno malih
remek-djela od bračkoga kamena, poput stupova za rasvjetu ili klupa za
sjedenje. U ovoj se školi sustavno izrađuju i mnogobrojni suveniri od bračkoga
kamena, a kao najzanimljivije bih izdvojio cvijet ruže na stabljici, naušnice i
prstenje te zidne satove. Ovakvi se suveniri prodaju diljem Brača, može ih se
naći i u Splitu, a njihova je cijena relativno prihvatljiva.

Gdje se
može kupati na Braču? Odgovor je – svugdje. More je veoma čisto, šljunčanih
plaža ima u izobilju, tako da često nema ni gužve. Gdje se može jesti?
Restorana na Braču svakako ima, no posjetitelju vještijemu u kuhinji nisu od
velikoga značaja, jer se svježu ribu može kupiti posvuda, ponekad i direktno iz
ruku lokalnih ribara, što je svakako poseban doživljaj. Mjesta za izlazak ima u
gotovo svakom naselju, no za njihov obilazak potrebno je imati automobil jer su
međusobno prilično udaljena. Osim Supetra koji navečer vrvi kafićima i ima
nekoliko klubova u širemu centru, izdvojio bih Cocktail bar Modrulj u Sutivanu,
koji je smješten na samoj plaži i vrhunski je uređen.

Otok Brač
je velik, raznolik, priroda je gotovo netaknuta a arhitektura posebna. Bračani
su gostoljubivi onoliko koliko se to od njih očekuje, a kad se naviknu na
posjetitelja i počinju ga smatrati donekle domaćim, postaju vrlo zanimljivi
domaćini. Brač je Dalmacija u pravomu smislu riječi, gdje svaki razgovor među
domaćinima zvuči kao epizoda Maloga Mista. Kombinacija svega navedenoga čini ovaj
otok gotovo savršenom destinacijom za ljubitelje Mediterana sa svim njegovim
posebnostima.