Rijeka ucrtana kao značajna luka i ishodište jednog od devet najvažnijih europskih koridora

Riječ je o najtemeljitijoj reformi infrastrukturne politike od njezina
nastanka 1980-ih godina, uslijed koje su sredstva EU-a za prometnu
infrastrukturu u idućem šestogodišnjem razdoblju utrostručena. Tih 26 milijardi
eura EU-a usmjerit će se na osnovnu prometnu mrežu, kojom će se bitno
izmijeniti veze između Istoka i Zapada. Taj iznos dodijeljen za promet u okviru
Instrumenta za povezivanje Europe iz višegodišnjeg financijskog okvira zapravo
će se upotrijebiti kao početni kapital za poticanje daljnjeg ulaganja država
članica kako bi se dovršile prekogranične veze koje se drugačije možda ne bi
izgradile. Procjenjuje se da će troškovi u prvoj fazi financiranja osnovne
mreže u razdoblju 2014. – 2020. iznositi 250 milijardi eura. Osnovnu je mrežu
potrebno dovršiti do 2030.

Kako bi veze između Istoka i Zapada bile na prvom mjestu, gotovo će polovica
ukupnog financiranja EZ-a za prometnu infrastrukturu (11,3 milijarde eura iz
Instrumenta za povezivanje Europe) biti ograničena isključivo na kohezijske
države. Novom infrastrukturnom politikom EU-a, ako je promatramo u cijelosti,
postojeća rascjepkana mreža europskih cesta, željeznica, zračnih luka i kanala
bit će pretvorena u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T). Novu
osnovnu prometnu mrežu podupirat će sveobuhvatna mreža putova koji će se
uključivati u osnovnu mrežu na regionalnoj i nacionalnoj razini. Tom sveobuhvatnom
mrežom osigurat će se potpuna pokrivenost EU-a i dostupnost svih regija. Cilj
je osigurati da postupno, do 2050., velika većina europskih građana i poduzeća,
od te sveobuhvatne mreže ne bude udaljena više od 30 minuta. Novom prometnom
mrežom, ako je promatramo u cijelosti, omogućit će se sigurniji promet i manje
zastoja, a bit će olakšana i brža putovanja.