Ugovorom je definirano da Grad Rijeka i KBC Rijeka ovlašćuju Ministarstvo
zdravlja da za potrebe realizacije Javno privatnog partnerstva (JPP) projekta
novog KBC-a, sukladno zakonu, ima ovlasti javnog partnera. Ministarstvo kao
javni partner pak ovlašćuje Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i
investicija da za Ministarstvo koordinira sve aktivnosti vezane uz ovaj JPP
projekt.
Privatni
partner koji će biti izabran na javnom nadmetanju dobit će pravo građenja na
rok od 30 do 35 godina, bez naknade. Ministarstvo se Ugovorom obvezuje da se
puni iznos JPP naknade za JPP projekt financira iz državnog proračuna.
Idejni projekt Kliničkog bolničkog centra Rijeka koji čini podlogu za
realizaciju JPP projekta izradila je Tvrtka ZO INVEST tijekom 2005. i 2006.
godine, na osnovi izrađenog i prihvaćenog medicinsko-tehnološkog i
građevinsko-instalacijskog programa, tehnološkog i idejnog rješenja izgradnje
KBC-a, koji je usklađen s Detaljnim planom uređenja Sveučilišnog kampusa
i Kliničkog bolničkog centra na Trsatu. Smještaj KBC-a određen je GUP-om grada
Rijeke, na zemljištu površine 8,40 ha, koja obuhvaća postojeću površinu
bolničkog kompleksa i dio površine bivše vojarne Trsat, namijenjen razvoju
Kliničkog bolničkog centra.
Planirana
bruto površina građevina iznosi cca. 240.000,00 m2. Površina obuhvaća smještaj
cca. 1.800 vozila u podzemnim garažama.
Gradnja
novog KBC-a na području današnjeg lokaliteta Sušak uključuje izgradnju novih
građevina te dogradnju i rekonstrukciju postojećih građevina. U novoj bolnici
planira se smještaj oko 1.000 bolesničkih postelja, organizacija polikliničkih,
dijagnostičkih i terapijskih sadržaja.
Grad Rijeka
do sada je u projekt nove bolnice na Sušaku uložio 45,5 milijuna kuna
ustupanjem nekretnina i odricanjem od naplate komunalnog doprinosa za novi KBC.
Navedenim iznosima treba pridodati i ulaganje koje će Grad Rijeka imati putem
TD “Energo” u zajedničku energanu za podmirenje potreba za toplinskom energijom
Kampusa i KBC-a, u iznosu od 75 milijuna kuna. Grad Rijeka izgradit će i
potrebnu komunalnu infrastrukturu za novu bolnicu u vrijednosti od više
desetaka milijuna kuna.
Gradonačelnik
Vojko Obersnel je izjavio kako je ovo nesumnjivo veliki dan za Rijeku. „Ukoliko
zanemarimo objekt za hemodijalizu, zadnji bolnički kapacitet građen državnim
novcem u Rijeci, je upravo ova bolnica na Sušaku, izgrađena davne 1934.g.
Sva ostala proširenja objekata financirana su iz samodoprinosa građana, što
jasno pokazuje kakav je odnos bio naspram Rijeke“, kazao je gradonačelnik te
nadodao kako vjeruje da će svi potpisnici ispoštovati svoje obaveze kako
bi za najviše sedam godina konačno dobili novi Kliničko bolnički centar.
Gradonačelnik je zahvalio ministru Ostojiću i pomoćnici Đukanović s kojima je
zadnju godinu dana intenzivno radio na pripremi ovog Ugovora.
Ministar Vrdoljak je naglasio kako s obzirom na stanje državnog proračuna Javno-privatno
partnerstvo jedini prihvatljivi model za izgradnju KBC-a Rijeka. Vrdoljak je
nadodao kako je ovaj Ugovor važan, jer nakon što krene njegova implementacija,
više neće biti mogućnosti da neka druga Vlada zaustavi ovaj projekt uz
opravdanje da za njega u proračunu nema sredstava pa se uz njega ne može vezati
nikakvo političko opravdanje.
Josip
Borak, predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog
sektora i investicija kazao je kako je riječ o najvećem JPP projektu u
Hrvatskoj. Prvi korak nakon potpisa Ugovora je obaveza svakog od potpisnika da
formira tim koji će operativno voditi posao. Ministarstvo zdravstva mora u roku
od 6 mjeseci izraditi standarde usluga na temelju kojih će Centar izraditi
komparator koji će pokazati je li JPP isplatljiviji od klasičnog modela
financiranja, nakon čega se cjelokupna dokumentacija šalje Ministarstvu
financija koje će provjeriti je li sve u skladu sa zakonom i je li JPP opravdan
način investicije, nakon čega Agencija za JPP preuzima dokumentaciju i
raspisuje natječaj prema propisima EU. Rok za to je samo 30 dana. Prema
Borakovim riječima izgradnja novog KBC-a mogla bi početi unutar dvije godine
dana i trajala bi oko pet godina.
Ministar
Ostojić je putem medija uputio građanima zahvalu što su imali strpljenja toliko
dugo čekati novu bolnicu. Ostojić je zahvalio liječnicima i medicinskim
sestrama na doprinosu koji daju te ih pozvao da se aktivno uključe u pripremu
dokumentacije kako bi zajednički stvorili bolje uvjete za rad i za pacijente.
Ministar je kazao kako će iduće godine krenuti izgradnja zgrade sa barokomorom
te najavio 30 milijuna kuna vrijedna ulaganja u nabavu novog 128-slojnog CT-a,
opreme za brahiterapiju, operacijske stolove i anesteziološke uređaje za
potrebe KBC Rijeka. Dio sredstava će se utrošiti za sanaciju prostora i
popravak liftova, kako bi stare zgrade mogle redovno funkcionirati dok se ne
izgradi nova bolnica. Ostojić je kazao kako je u Europskoj uniji u posljednjih
3 godine putem JPP u izgradnju objekata zdravstva uloženo oko 5 milijardi, pa
nema sumnje da će i za ovaj projekt vladati veliki interes. „Sve države u
proteklih 80.g. ponašale su se prema Rijeci kao maćeha, a sada će postati
majka, jer treba vratiti dug Rijeci“,kazao je Ostojić.
„Tehnologiju
i kvalitetne ljude imamo, opremu nabavljamo, a trebaju nam samo nove zgrade.
Ovo je veliko dan za naš grad, županiju ali i susjedne županije iz kojih nam
dolaze pacijenti“, kazao je Herman Haller, sanacijski upravitelj riječkog
Kliničkog bolničkog centra, najavivšu ujedno da će se reorganizacijom
poslovanja i preseljenjem pojedinih dijelova unutar postojećih zgrada
nastojati čim je više moguće smanjiti nepotrebna ulaganja, dok se nove zgrade
ne dovrše.
Potpisivanju
ugovora prisustvovali su i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar
znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, predsjednica saborskoga Odbora
za zdravstvo i socijalnu politiku Romana Jerković, pomoćnica ministra zdravlja
Ljubica Đukanović i župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.
Podijeli na društvenim mrežama