Na Drenovi svečano obilježena 100. godišnjica smrti Ive Grohovca

Ponedjeljak 28. travnja 2014.
godine posebno će ostati urezan u pamćenje gospođi Steli Maček, unuci
Benjamina Grohovca – brata Ive Grohovca, odnosno gospođi Marijani
Gavrilović, unuci Mariete Grohovac – sestre Ive Grohovca. Njih dvije su
kao predstavnice brojnih potomaka obitelji Grohovac gotovo cijeli dan
provele na Drenovi u društvu predstavnika Mjesnog odbora Drenova –
predsjednika VMO Damira Medveda i tajnice Dolores Linić, odnosno
nekoliko članova Društva Bez granica.

Zajedno su u podne položili vijence na grob Ive
Grohovca na groblju Donja Drenova (“Staro groblje”), jedan uime šire
obitelji Grohovac a drugi uime Vijeća MO Drenova i Društva Bez granica. Potom su zajedno razgledali i staro riječko naselje Grohovo koje
je oduvijek pripadalo Drenovi (nekad riječkoj podopćini Drenova, a danas
Mjesnom odboru Drenova) u kojem je 21. lipnja 1875. rođen Ivo
Grohovac.

U Grohovu su razgledali ostatke onog što se danas
smatra rodnom kućom Ive Grohovca, no o točnosti same lokacije vlada
nesigurnost jer je područje Grohova kroz  noviju povijest pretrpjelo
nekoliko prirodnih nepogoda, a naselje je posebno devastirano
katastrofalnim klizanjem tla u prošlom stoljeću. Vidno uzbuđene i
potresene viđenim (a gospođa Maček je stigla čak iz Kanade kako bi
prisustovovala obilježavanju godišnjice smrti Ive Grohovca), rođakinje
Ive Grohovca s velikim su zanimanjem razgledale i groblje Donja Drenova i
naselje Grohovo smješteno podno Velog vrha a ponad korita Rječine.

Središnji događaj obilježavanja 100. godišnjice
smrti Ive Grohovca održan je u večernjim satima u prostoru MO Drenova-
Zavičajni muzej Drenove. Pred mnogobrojnom publikom vrlo sadržajno i
zanimljivo predavanje o životu i djelu Ive Grohovca održali su drenovski
zaljubljenik u povijest i nagrađivani volonter Christian Grailach i
novinarka Novog lista Kim Cuculić, dok je pjesme Ive Grohovca čitala
Vesna Lukanović, potpredsjednica Društva Bez granica i moderator cijelog
događaja, ujedno zaslužna i za povezivanje prisutnih gošći, rođakinja
Ive Grohovca s Društvom Bez granica. Christian Grailach u svom izlaganju
podsjetio je na društvenopolitičke okolnosti u kojima je odrastao i
djelovao Ivo Grohovac, u vrijeme mađarskih odnosno talijanskih
nastojanja na odnarođenju slavenskog, hrvatskog stanovništva Rijeke i
okolice, teritorija u 19. i 20. stoljeću često nasilno podijeljenog
između nekoliko država, od Austro-Ugarske monarhije do Kraljevine
Italije i nadalje. Skromnog podrijetla, Ivo Grohovac pohađao je školu na
Drenovi, bio je član Pučke čitaonice Drenova, službovao je u Pešti
otkuda je otišao jer se nije želio izjasniti Mađarem, potom je radio kao
trgovački pomoćnik u Trstu te se napokon skrasio službujući u
Rijeci. Cijelo to vrijeme bavio se i pisanjem, a jedan od glavnih motiva
za pisano izražavanje bila mu je njegova razvijena domoljubna svijest.
Tako je započekla i njegova suradnja s Riječkim glasnikom (kojeg je i
pokrenuo), u Riječkim novinama te u Riječkom novom listu gdje se
potpisivao raznim pseudonimima, najčešće kao Ivo Grohovac Riečanin. U
tom razdoblju napisao je i tri zbirke pjesama – Riječanke (Zagreb
1906.), Glasovi s Kvarnera (Rijeka, 1909.) i Rijekom i Rešćinom (Rijeka,
1912). O Grohovčevu publicističkom radu nadahnuto je govorila Kim
Cuculić, pročitavši i nekoliko zgodnih izvadaka iz Grohovčevih djela
gdje se pisac s neskrivenim sarkazmom doticao talijanaških pretenzija na
hrvatske krajeve.

Kroz powerpoint prezentaciju Christiana Grailacha publika u potpuno ispunjenom prezentacijskom prostoru Zavičajnog muzeja mogla saznati jako puno ne samo o Ivi Grohovcu nego i o slabije poznatoj povijesti slikovitog naselja Grohovo, gdje nažalost danas nema nikakvog spomena na činjenicu da se u njemu rodio poznati riječki i hrvatski pjesnik Ivo Grohovac. Možda ovo iznimno uspješno i vrlo posjećeno drenovsko obilježavanje 100. godišnjice smrti Ive Grohovca potakne širu javnost, kulturne djelatnike i odgovorne javne službenike da se više zainteresiraju za Ivu Grohovca i pronađu načine za daljnje približavanje njegova života i rada riječkoj javnosti i gostima grada. Nakon završetka prezentacije, dan posvećen Ivi Grohovcu na Drenovi okončan je druženjem gostiju i domaćina u prostoru Zavičajnog muzeja uz zakusku priređenu zaslugom drenovskih volontera i obitelji Gavrilović koja se kroz protekla desetljeća združila se obitelji Grohovac. A najveća nagrada domaćinima s Drenove bila su ozarena lica gošći, rođakinja Ive Grohovca, Stele Maček i Marijane Gavrilović koje su pune pozitivnih dojmova napustile Drenovu kako bi široj obitelji prenijele vijesti o tome kako Grohovo i Drenova nisu zaboravili njihova poznatog pretka.

Robert Zeneral
foto: Dolores Linić