O nagrađenoj knjizi, ali i cjelokupnom radu prof. dr. sc.
Turk govorili su voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU,
akademik Petar Strčić te profesorice s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog
fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Diana Stolac i prof. dr. sc. Silvana Vranić.
Ovu svečanost uveličali su među ostalima i zamjenik gradonačelnika Rijeke Miroslav
Matešić, pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci dr.
sc. Aleksandar Mijatović, dr. sc. Ines Srdoč – Konestra, također sa Odsjeka za
kroatistiku, te brojni drugi uzvanici i kolege profesori među kojima je mnogima
od njih prof. dr. sc. Marija Turk bila profesorica dok su oni još bili
studenti.
Istraživanje literature i pisanje knjige Jezično kalkiranje
u teoriji i praksi – prilog lingvistici jezičnih dodira trajalo je 15 godina, a
prof. dr. sc. Turk je u njoj kroz 6 poglavlja prikazala složenu i cjelovitu
sintezu dodira hrvatskoga jezika s drugim jezicima, s posebnim obzirom na
kalkove kao suptilnije oblike jezičnog prosuđivanja. Kako je u svom govoru
objasnila, dr. sc. Diana Stolac, kalkovi su suptilni oblici jezičnog
posuđivanja koje ne prepoznajemo na prvi pogled, već nam se posuđenice u jezik
uvuku neprimjetno i primijetimo ih kao takve već kada uđu u svakodnevnu uporabu
u jeziku. Prof. dr. sc. Turk u ovoj je knjizi obradila 1 500 kalkova u
hrvatskom jeziku, a primjere je crpila iz raznih izvora, nije se zadržala samo
na službenoj tiskanoj riječi koja prođe brojne preglede i korekture prije nego
ode u tisak, već se osvrnula i na Internet portale koji koriste „živi“ jezik.
U svojem istraživanju za ovu knjigu prof. dr. sc. Turk je
došla do zaključka kako se po tom pitanju hrvatski jezike ne razlikuje
pretjerano od svih ostalih jezika, te kako je naglasila, „zahvaljujući
kalkovima hrvatski jezik se obogatio na leksičkoj i semantičkoj razini te se na
taj način uključio u svjetsku jezičnu konvergenciju“.
Osim kalkovima, prof. dr. sc. Marija Turk u svojoj se knjizi
bavila i purizmom u jeziku te došla do zaključka kako se purizam u hrvatskom
jeziku ne razlikuje bitno od sličnih tendencija u drugim europskim jezicima što
je dokaz osviještene uključenosti hrvatskog jezika u suvremeni umreženi
globalni kontekst.
Prof. dr. sc. Marija Turk je diplomirala je na Filozofskom
fakultetu u Zadru 1976., magistrirala 1982. na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1987. godine i doktorirala s temom iz fonologije
hrvatskoga jezika. Od 1982. predavala je na Odsjeku za kroatistiku na
Pedagoškom fakultetu u Rijeci, današnjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Rijeci, na kojem je od 2005. redoviti profesor u trajnom zvanju.
Podijeli na društvenim mrežama