Grad Rijeka ponovo najtransparentniji grad

Rezultati
istraživanja objavljeni su danas u Hotelu Ivan u Šibeniku gdje su ujedno i
dodijeljena priznanja najtransparentnijim gradovima, općinama i županijama.
Ispred Grada Rijeka priznanje za najtransparentniji grad preuzeo je zamjenik
gradonačelnika Marko Filipović.

Stupanj
transparentnosti mjeren je kroz više pokazatelja unutar nekoliko osnovnih
dimenzija transparentnosti: javnost sjednica gradskog vijeća, javnost rada i
odluka gradonačelnika, poštovanje Zakona o pravu na pristup informacijama,
suradnja s civilnim društvom, te uključenost građana u donošenje odluka. 

Maksimalan broj bodova koji su
jedinice mogle osvojiti je 10, pri čemu se rezultat iznad 7,5 bodova smatra
izrazitom transparentnošću poslovanja. 25 gradova i jedna općina zadovoljavaju
kriterij izrazite transparentnosti poslovanja, a dodatnih 108 gradova i općina
zadovoljavaju kriterije transparentnog poslovanja.

Priznanja
su dodijeljena u sklopu 6. Susreta gradonačelnika i poduzetnika u kategorijama
kako slijedi:

U
kategoriji gradovi i općine

1.
RIJEKA (9,61/10)

2.
SLAVONSKI BROD (9,22/10)

3.
VODICE (8,93/10)

4.
PAZIN (8,82/10)

5.
LABIN (8,78/10)

U
kategoriji županija:

VARAŽDINSKA
ŽUPANIJA (7,9/10)

 Za
najveći napredak u odnosu na prethodno istraživanje 2011/2012

OPĆINA
BELICA (8,19/10)

 

Rezultat koji je Rijeku ponovo plasirao u sam
vrh ljestvice transparentnih gradova objektivni je pokazatelj načina rada u
riječkoj gradskoj upravi, odnosno taj je rezultat pokazatelj postojanja
političke volje da se njeguje komunikacija s javnošću i da se građani snažno i
kroz više modela uključuju u donošenje odluka i u praćenje rada gradskih
tijela, Vijeća i gradonačelnika.

Uz, za Rijeku već uobičajenu, veliku količinu
sistematiziranih dokumenata i materijala koji se objavljuju na gradskom web
portalu i koji su na taj način dostupni svim građanima, Rijeka kontinuirano
razvija i pokreće nove modele transparentnosti pa često služi kao primjer
drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u kontekstu otvaranja prema
javnosti.

Tako je primjerice Rijeka bila jedan od prvih
gradova koji je sjednice izvršne vlasti (tada Poglavarstva) počeo održavati u
cijelosti javno, bez zatvorenog dijela. Također, Grad Rijeka već niz godina sve
dnevne redove i radne materijale za sjednice izvršne i predstavničke vlasti
objavljuje na web portalu Grada i to ne samo naknadno nego uvijek uoči
sjednica. Nakon ukidanja Poglavarstava, odluke koje donosi gradonačelnik
objavljuju se na javnom Kolegiju gradonačelnika svaki tjedan uz objavu
cjelokupnih materijala. Od ove godine na web portalu Grada dostupne su i
cjelokupne video snimke sjednica Gradskog vijeća.

Podsjećamo također da je Rijeka još 2011 godine
pokrenula projekt E-konzultacija u kontekstu uključivanja građana u donošenje
odluka. Ta je inicijativa kasnije, od 2013. godine, uvrštena kao zakonska
obaveza za javne uprave u vidu provođenja Savjetovanja sa zainteresiranom
javnošću.

Također, u cilju upoznavanja građana sa
proračunom i omogućavanja građanima da sudjeluju u kreiranju proračuna Rijeka
je 2011. godine pokrenula proračunsku edukativnu igru Proračun(Ajme). Tijekom
ove godine nekolicina gradova interesirala se za ovaj projekt zahvaljujući
inicijativama poput GONG-ove koje senzibiliziraju javnost na potrebu
prikazivanja veće transparentnosti proračuna i uključivanja javnosti u planiranje
proračuna.

Jednako tako, Grad Rijeka na portalu Moja
Rijeka već niz godina ima rubriku Tužibaba u kojoj gradska uprava javno
komunicira s građanima odgovarajući na pitanja ili poduzimajući aktivnosti u
cilju unapređenja svakodnevice, uređenja prostora i sl., a sve prema objavama
građana.

Nadalje, Rijeka je jedan od gradova koji s
građanima komunicira i putem društvenih mreža, na Facebooku putem stranice Moja
Rijeka, a na Twitteru putem profila Grad Rijeka.

Svi su ti dosezi prepoznati u javnosti, često
isticani kao primjeri dobre prakse, a dodatno u korištenju svih alata lokalne
demokracije Rijeci mogu pomoći i mediji obavještavajući građane o mogućnostima,
modelima i platformama kroz koje se mogu uključiti u donošenje odluka i
planiranje razvoja grada.

 

Rezultati LOTUS istraživanja su u cijelosti objavljeni na
internetskim stranicama www.lotus.gong.hr
po pojedinim općinama, gradovima i županijama u svim rundama istraživanja te uz
mogućnost međusobne usporedbe.