Zabavna statistika

Promišljam kako započeti
kolumnu o zabavnoj ekonomiji. U svijetu kontinuirano novih lica i celebrityja,
teške dnevne politike, psihoza i depresije zaboravimo na trenutak probleme, prokomentirajmo
zajedno nekoliko zanimljivih činjenica i makar na trenutak odlutajmo mislima u
zanimljiv svijet statistike. Slijede saznanja i komentari
ekonomije koji će nam ubrzati rad mozga. A na kraju ćemo zasigurno do nekih
novih saznanja i doći.

Ako podijelimo godine života
i neto zaradu poznatog IT gurua, Bill Gatesa, matematika nam dokazuje da je
Bill vrijedan 100.000 USD za svaki sat svoga života. Ako ne želite pasti u
duboku depresiju, nemojte računati koliko vrijedi sat našeg života.

A što je sa Google ekonomijom?
Sudeći prema pisanju Forbesa, ako djelatnik Googlea umre, njegov (ili njezin)
nadživjeli bračni partner dobivat će u idućih deset godina ček s 50% njegove
plaće. Treba li nas zabrinuti što će naš bračni partner u slučaju naše smrti
dobiti nešto što nije lijepo spominjati u javnosti? Da, treba. Zato, pokrenimo
se i uplatimo svoju policu osiguranja. Jer drugih para neće biti. Osim ako se
zaposlite u Googleu.

A kako živi ostatak Amerikanaca?
Ako je suditi prema studiji harvardskog profesora D.Wisea, 46,1% Amerikanaca
umrijet će s manje od 10.000 USD u imovini. Ne djeluje poticajno. A gdje je to nestala
obećana zemlja?

A demografija? Američka,
jasno, naša je dobro poznata. Pa kažu studije da danas u Americi živi 3,8
milijuna ljudi, u starosnoj dobi od 30 do 44 godine, nego deset godina ranije.
Dakle, niti Amerika penzionera se ne može posvetiti razmišljanjima o tome da će
im netko drugi u starosti biti pri ruci.

Burza. Zanimljivosti s
Burze, Američke. Pa kaže statistika da je od 1928. godine Index Dow Jones rastao
za više od 10% u jednom danu ukupno osam puta, da je pao više od 10% u jednom
danu četiri puta, a varirao gore/dolje za više od 5% u jednom danu 136 puta. Pa
neka mi netko sada kaže da za trgovanje na Burzi nisu potrebni čelični živci.  

A ulaganja Amerike u nove
proizvode i istraživanja? Pa kaže statistika ovako. Prošle godine, Apple i
Google za tužbe oko starih patenata i neobične (hm, što je kod njih neobično?)
kupovine novih patenata potrošili su više zelenih novčanica nego za vlastito
istraživanje i razvoj novih proizvoda. Oho, ovo je svakako zanimljiva vijest.
Dakle, ulaganje u razvoj postaje sekundarni interes. Primarno ćemo kupovati
svjetske patente. Nadajmo se da će kupiti i neki patent hrvatskih IT
stručnjaka. Pa dovoljno nas ima.

Zanimljima matematika.
Započnimo s jednim dolarom. Duplirajte ga svaki dan. Pa ono što ste dobili
duplirajte dalje. I tako samo 48 dana. Nakon 48 dana posjedovati ćete kompletnu
financijsku imovinu cijelog svijeta. Oko 200 trilijuna dolara. Pa nek mi sad
netko od multilevel majstora kaže kako trebam uvesti samo deset ljudi, koji će
uvesti samo deset ljudi, pa oni samo deset ljudi. I nakon nešto više od pet
krugova uključena je u vašu multilevel mrežu kompletna svjetska populacija. Evo
vam argumenta protiv napasnog susjeda.

U Americi (eh ta Amerika) u
2012. godini bilo je manje državnih i lokalnih radnika u obrazovanju, iako je
broj djece od 5 do 18 godina povećan u istom razdoblju za 600.000. Iz čega je
vrlo očito da se niti Amerikanci previše ne zabrinjavaju o edukaciji vlastite
djece. A što bi se onda mi brinuli.

Pa sad malo o plodnosti.
Kaže statistika da 97% svjetske populacije živi u zemljama u kojima je stopa
fertiliteta u padu. Za analfabete ili zaboravne, a koji su to sigurno učili,
stopa fertiliteta pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju.
Pretpostavlja se da stopa između 2,10 – 2,15 na godišnjoj razini osigurava
zamjenu generacija. Pa što se mi brinemo? Što više pišem ovu kolumnu sve sam
manje zabrinut. Ustvari, nama stvarno ne fali ništa.

Idemo mi polako dalje u
svijetu ekonomije. Kad smo se već dotakli životne dobi spomenimo još neke
zanimljivosti. Dakle, 1980. bilo je 15.099 živućih stogodišnjaka Amerikanaca.
Do 1990. bilo ih je 36.486, a do 2012. čak 88.510. Kad ovaj podatak usporedimo
s dosadašnjim saznanjima, o populaciji ne treba nam puno da shvatimo kamo
cijeli svijet ide. Možda svijet i ne, ali njegovi stanovnici zasigurno.

Posao? Imaš posao? Radiš?
Kaže međunarodna organizacija rada da u ovom trenutku na svijetu ima preko 230
milijuna nezaposlenih širom svijeta. Tom broju možemo dodati i oko 1,4
milijarde ljudi koji su za svoj dnevni rad plaćeni koliko mi plaćamo šalicu
kave u gradu, pa taj zbroj pomnožimo sa makar tri člana familije, dolazimo do
impozantnih brojki žrtava ove recesije.  

Mobitel? Kamera? Naravno da
imamo. I okidamo fotke svakodnevno. Pa kaže nam statistika, deset posto svih
fotografija u kompletnoj povijesti fotografije snimljeno je prošle godine. A
što nas tek čeka? Jednostavno se moram prisjetiti dobrog vica. Kaže majka: Ana,
jesi li bila sinoć na koncertu? – Jesam mama. – I kako je bilo? – Ne znam,
nisam još pogledala snimke sa mobitela.

Slušate savjete prijatelja o
kupovini dionica? Da, naravno. Fortune magazin je početkom 2000. objavio članak
pod nazivom: „10 dionica koje će obilježiti povijest i koje svakako treba imati“.  U periodu od 2000. do 2012. navedene dionice
izgubile su zbirno 74,3% od svoje vrijednosti. Slušate savjete? Hm, da.

Studenti su u svijetu držani
kao kap vode na dlanu. Aha, moš’ mislit. Pa kaže statistika ovako. U periodu od
2005. do 2015. studentski zajmovi povećani su za 539 milijardi dolara. Ovo
lijepo zvuči ako priču gledamo kao ulaganje Amerikanaca u budućnost, no što ako
znamo da je za taj iznos svaki student postao rob banke dok kredit i ne vrati?
Dakle, rob već od malih nogu. Sve za znanje.

Naravno da Amerika zna i za
zločin. Pa kaže statistika da je u jednom od sedam počinjenih kaznenih djela u
New Yorku predmet krađe Apple proizvod. Mojih par Apple fan frendova čuvši ovo
dobili su dodatni poticaj za kupovinu novog Iphonea. A neka ih, kad im je tako
malo dovoljno za sreću.

A kad smo već kod Apple
proizvoda, kaže statistika, 2012. godine je broj Iphone uređaja prodanih u
jednom danu premašio broj novorođene djece u cijelom svijetu. 402.000 u odnosu
na 300.000. Aha, sad i vi razmišljate o Apple proizvodu.

Sa ovih nekoliko zanimljivih
činjenica planirao sam uvesti vas u svijet statistike. Usporediti neke stvari
koje inače nitko ne uspoređuje. Zahvaljujući modernim statističkim metodama,
internetu, idejama, do svakog podatka možemo vrlo lako doći. Postavimo ga u
pravilnu korelaciju sa drugim podatkom i evo, stvorili smo podlogu na kojoj
možemo svakodnevno dodavati različite varijable ili komentare, te dobivati
zanimljivu seriju informacija, za zabavu, posao ili kako smo rekli na početku,
osvijestiti u sebi nešto novo u ovom dnevnom, jednoličnom okruženju.