68. gradonačelnikov kolegij

Zamjenik načelnika Policijske uprave primorsko-goranske
Jasmin Brkljača podnio je izvješće o sigurnosnom stanju na području grada
Rijeke u 2015. godini.

„Izvješće je obilježilo povećanje broja kaznenih djela za
29,6%, ali je zato smanjen broj prometnih nesreća za 14,4%, broj prekršaja iz
područja javnog reda i mira za 10,7% te broj prekršaja iz ostalih zakona za
10,5%“, rekao je Brkljača koji je stanje sigurnosti u Rijeci ocijenio
zadovoljavajućim.

Posebno je istaknuo veliko povećanje broja kaznenih djela
gospodarskog kriminala, od gotovo 80%, kojima je prouzročena materijalna šteta
nešto manja od 70 milijuna kuna. Najbrojnija su kaznena djela vezana uz
krivotvorenje službene ili poslovne isprave i računalnu prijevaru. Lani je za
oko 26% povećan i broj kaznenih djela općeg kriminaliteta, uglavnom krađa i
provala, no to je povećanje prije svega uvjetovano promjenama zakonskih
propisa, odnosno imovinskih cenzusa kaznenih djela koja se procesuiraju po
službenoj dužnosti, kazao je Brkljača. Organizirani kriminal u Rijeci u padu je
za 20% u odnosu na 2014., ali je zato u porastu zlouporaba droga i
maloljetnička delikvencija. 

Za prekršaje narušavanja javnog reda i mira prijavljena
su 904 počinitelja, od kojih je gotovo polovica bila pod utjecajem alkohola.
Kada je riječ o stanju sigurnosti na cestama, od ukupno 1.258 prometnih nesreća
četvrtina ih otpada na one s nastradalim osobama. Smrtno je stradalo petero
ljudi, a ozlijeđeno njih 355. Među prometnim prekršajima najbrojniji su bili
nepropisna brzina te nepropisno zaustavljanje i parkiranje. Lani je povećan i
broj prekršaja koje su napravili strani državljani. Procesuirano ih je 199 i to
najčešće zbog neprijavljivanja smještaja.

Zamjenik Brkljača naglasio je važnost brojnih
preventivnih aktivnosti koje primorsko-goranska policija provodi u suradnji s
Gradom Rijekom, posebno ističući one u Informativnom centru za prevenciju
kriminaliteta u Rijeci.

Gradonačelnik Vojko Obersnel, na kraju je njegovog izlaganja,
upozorio i na zabrinjavajući porast govora mržnje koji se javlja putem
društvenih mreža, web portala i drugih javnih medija.

„Nažalost, riječ je o ponašanju koje zahvaljujući
trenutnim zakonskim odredbama izmiče dosegu institucija. Jedno je sloboda
govora u kojoj netko izražava neslaganje s nečijim političkim uvjerenjima, a
drugo je govor mržnje i vrijeđanje. Bojim se da smo nedovoljno definiranim
Zakonom o elektroničkim medijima pustili duha iz boce. Prije nekoliko mjeseci
uputio sam pismo ministru kulture, Državnom odvjetništvu i Ravnateljstvu MUP-a,
no to je završilo bez nekog smislenog odgovora“, rekao je Obersnel i apelirao
na urednike portala da komentare ili ukinu, ili kontroliraju.

„Neprihvatljivo je da se kroz javne medije dopuštaju poruke
mržnje i netrpeljivosti. Dužnost je zajednice i društva da se to riješi“,
zaključio je Obersnel.