Dani barokne opere u „Zajcu“

Događanja prethode
izvedbama 10, 12, 14. i 16. svibnja i sva počinju  sat vremena prije početka opere, u 18.00 sati.
Ulaz je moguć uz predhodno podizanje propusnica na kazališnoj blagajni, čiji je
broj ograničen.

10.5. u 18 sati

PRVA BAROKNA OPERA U RIJEČKOM HNK!

U pratnji muzikologinje
Diane Grgurić, poznatog čelista našeg orkestra Davida Stefanuttija i teatrologa
Marina Blaževića provest ćemo vas kroz kazalište – od atrija, preko pozornice
do garderoba, gdje će vas neposredno prije početka predstave dočekati Diana
Haller. Upoznat ćemo vas s baroknom operom, od njezine forme i strukture, preko
stilskih specifičnosti do posebnih tehničkih izazova “baroknog” pjevanja.
Opera nisu samo Verdi, Puccini, Rossini, Bellini i Donizetti. Proširite svoje
horizonte o operi prije nego doživite našu predstavu…

12.5. u 18 sati

TURBO-OPERA

Zašto volim suvremeno
dramsko i autorsko kazalište, a ne podnosim operu? Zašto volim operu, ali ne
podnosim suvremene režije? Hm, jesam li možda u krivu? Dođite u kazalište prije
početka izvedbe naše nove operne predstave i doznajte koliko drame ima u operi,
posebno baroknoj, zašto je “Frljićevo” kazalište (ponekad u suradnji
s “Blaževićevim”) bliže operi nego drami, kakva je veza između hit
predstava dramskog programa – Turbofolka, Hrvatskog glumišta – i
operno-dramske predstave Julije Cezar u Egiptu.

14.5. u 18 sati

DEGUSTACIJA BAROKA

Barokno-operni spektakl
povijesno je bio društveni – barem toliko koliko i umjetnički – događaj. Zašto
biste u kazalište dolazili samo zbog užitka u umjetnosti. Uživajte s nama i u –
druženju, a u tome će vam pomoći Cukarikafe. Prije prave operne poslastice, u
foyeru Kazališta degustirat ćemo barokne napitke koje će nam pripremiti baristi
Cukarikafea, a koje ćete moći probati i nakon opere na zajedničkom druženju u
Cukarikafeu.

16.5. u 18 sati

JE LI ŽENA “KASTRAT” SUVREMENOG DOBA?

Povijest odnosa žene i kastracije dugotrajna je i složena,
a od 20. stoljeća nadalje tome naročito doprinose Freud i različite
psihoanalitičke škole i pravci. Također, taj su odnos posebno tematizirali i
problematizirali pokreti za emancipaciju žene i njeno izdizanje na ravan
subjekta.
Povod ovome razgovoru je iznimno popularna Händlova opera, odnosno, njezina
specifičnost, fenomen kastrata. „Giulio Cesare“ je od trenutka postavljanja na
scenu gotovo deset godina bio na repertoaru Royal Music Academy u Londonu i
Senesino, čuveni mezzosopran, pjevao je pred prepunim gledalištem.
No, nije li mezzosopran ženski glas? Kako možemo promišljati klasifikacije,
podjele  i (spolna ili rodna) opredjeljenja?
Razgovorom se namjerava ukazati na kompleksnost s kojom višak ili manjak nekih
elemenata utječe na to jesmo li percipirani kao pretežno maskuliziraniji ili
feminiziraniji, a polazišne pozicije promišljanja – medicinsko-psihološka,
teatrološka,kulturološka, analitičko-narativna – ocrtat će moguće rastere
poimanja teme.
Gosti: Brigita Miloš, Jasminka Juretić, Sanja Bojanić, Slaven Crnić, Marin
Blažević