Gradonačelnik
Rijeke Vojko u svom se pozdravnom govoru zahvalio povjerenici za
informiranje što je za održavanje ove konferencije odabrana upravo
Rijeka. „Za nas je to znak da se na nacionalnoj razini prepoznaju napori
koje Rijeka već godinama čini kako bi u kontekstu razvoja
transparentnosti ponudila svojim građanima mogućnost pristupa, utjecaja i
sudjelovanja u donošenju odluka i važnih dokumenata koji bitno utječu
na kvalitetu života u gradu“, rekao je Obersnel.
Gradonačelnik
je istaknuo da je titula najtransparentnijeg grada u Hrvatskoj nešto na
što je Rijeka ponosna, ali da ona ipak ne smije biti samoj sebi
dostatna, već je potrebno postavljati nove razine transparentnosti
uprave i komunikacije s građanima.
„Nastojanja gradova i općina u
Hrvatskoj da budu otvoreniji, da što veći spektar informacija i
dokumenata učine dostupnima putem gradskih web portala, da koriste više
kanala za komunikaciju s građanima, da poštuju Zakon o pravu na pristup
informacijama… dakle, sva ta nastojanja i svi ti projekti, nažalost,
još uvijek nemaju relevantnu količinu korisnika“, rekao je Obersnel.
Riječko iskustvo pokazuje da je potrebno poduzeti značajnije napore u
informiranju i educiranju društva radi boljeg razumijevanja nadležnosti
javnih uprava, ali i povjerenja u vlastitu građansku snagu koja može
utjecati na odluke i promjene u društvu.
Grad
Rijeka svoj proces intenzivne dvosmjerne komunikacije s građanima, kazao
je gradonačelnik, započeo je vrlo davno, jer dostupnost informacija,
dokumenata i različitih službenih odluka na gradskom web portalu bitno
olakšava rad samim gradskim službenicima kojima se građani često
obraćaju s upitima. Gradonačelnik je pritom podsjetio na nekoliko
projekata u kojima se Rijeka pojavila kao grad lider postavljajući
ostalima ljestvicu otvorenosti, komunikativnosti i transparentnosti
kojoj bi javne uprave trebale stremiti.
Grad Rijeka je 2004.
pokrenuo prvi projekt participativnog budžetiranja koji se vrlo živo
provodi i danas. Riječ je o programu malih komunalnih akcija u kojem
građani neposredno, vlastitim prijedlozima, odlučuju u koje svrhe će se
utrošiti 10 milijuna kuna proračunskog novca na godišnjoj razini. Godinu
dana kasnije pokrenut je i Riječki program lokalnog partnerstva kojim
se uveo novi oblik participativnog budžetiranja, a kojem je cilj, unatoč
manjim iznosima iz proračuna, potaknuti udruživanje građana,
volontiranje i osobni angažman u zajednici radi uređenja kvartova. Nakon
toga, 2011. godine pokrenuta je i edukativna proračunska onlina igra
kao dodatni oblik sudjelovanja građana u kreiranju proračuna, a Rijeka
je te godina bila i prvi grad u Hrvatskoj koji je pokrenuo
E-konzultacije.
„Ova
iskustva koja Rijeka ima zasigurno mogu biti vrijedna i zakonodavcu u
smislu kreiranja propisa, ali i svim udrugama civilnog sektora“, rekao
je Obersnel. Grad Rijeka prisutan je i na društvenim mrežama, putem
kojih gradonačelnik i osobno komunicira s građanima, a na gradskom
portalu postoji i rubrika Tužibaba u kojoj se javno objavljuju pitanja,
poruke i pritužbe građana.
U tijeku je i redizajn gradskog
portala koji će biti postavljen na open source platformi WordPressa, a
izrađeni kod ponudit će se besplatno svim gradovima i općinama koji na
taj način žele i sami izraditi svoje portale. „Novi gradski
portal zadovoljit će sve do sada tražene indikatore u ispitivanju
transparentnosti, ali i sve traženo u dokumentu koji je izradila
povjerenica za informiranje i koji se zove „Smjernice za proaktivnu
objavu podataka“, rekao je Obersnel i dodao da je u planu i objava novog
portala E-usluga koji je povezan s nacionalnim sustavom E-građanin.
Cilj
tribine je bio identificirati koji su sve podaci otvoreni, u kojem
formatu te koji su prioriteti objavljivanja podataka ubuduće. Naime,
Republika Hrvatska, kao članica Europske unije te istaknuta članica
Partnerstva za otvorenu vlast, pokrenula je prije godinu dana portal
otvorenih podataka. Otvoreni podaci, za koje se često govori da su nova
nafta – sirovina bez koje suvremeno gospodarstvo ne može napredovati, ne
osiguravaju samo razvoj i dobitak za privatni sektor već i
transparentnost i javno dobro za sve građane.
Suvremenom trendu
objavljivanja podataka pridružili su se i gradovi i lokalne vlasti pa
tako i Grad Rijeka najavom o pokretanju vlastitog portala otvorenih
podataka.
Rasprava
u Gradskoj vijećnici temeljila se na analizi uspjeha Hrvatske te
specifično Grada Rijeke u međunarodnom kontekstu i na jedinstvenom
digitalnom tržištu Europske Unije. Nakon rasprave održale su se
radionice s ciljem povezivanja ponude i potražnju podataka na lokalnoj
razini, ali i informiranja o nadolazećim natječajima za dodjelu
sredstava u ovom području. Raspravljalo se također i nacrtima akcijskih
planova otvaranja podataka za jedinice lokalne samouprave.
Konferencija
je bila namijenjena pružateljima i korisnicima podatka iz javnog,
privatnog i civilnog sektora te svima zainteresiranima za otvorene
podatke i proaktivnu transparentnost.
Na konferenciji su
sudjelovali i Tamara Puhovski, kao moderatorica, Zoran Luša iz
Ministarstva uprave, Željko Jurić, pročelnik Zavod za informatičku
djelatnost Grada Rijeke i Goran Matić, predstavnik Grada Pule.
Podijeli na društvenim mrežama