77. gradonačelnikov kolegij

Obrazlažući prijedloge ovih odluka, pročelnica
Odjela za odgoj i obrazovanje Sanda Sušanj rekla je kako je Grad Rijeka u
skladu s pravima obavezama jedinica lokalne samouprave za
zadovoljavanjem potreba za predškolskim odgojem i obrazovanjem prošle
godine uveo i Program javnih potreba. Osim što Grad Rijeka financira i
sufinancira ustanove čiji je osnivač Dječji vrtić Rijeka, isto tako
financira i sufinancira ustanove drugih osnivača. „Temeljem ovog
programa jasno je i transparentno prikazano postojeće stanje i neka
projekcija razvoja predškolskog odgoja u gradu, ali i način na koji ćemo
sufinancirati vrtiće drugih osnivača“, rekla je pročelnica Sušanj.

Osim
ujednačenog sufinanciranja predškolske djelatnosti, Grad Rijeka s nešto
višim iznosom financira i one programe koji su obogaćeni specifičnim
sadržajima, čime se potiče raznolikost i kvaliteta predškolskog odgoja.
„Isto tako s 20 posto višim iznosom sufinanciramo skupine za jaslički
uzrast s obzirom da se nažalost nakon svakih upisa pokaže da postoji
veća potreba nego što mi u ovom trenutku imamo kapaciteta“, rekla je
Sušanj.

Povećanje kapaciteta dječjih vrtića

U
skladu s tim, na kolegiju je predloženo i zaduživanje Dječjeg vrtića
Rijeka kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 37 milijuna
kuna za rekonstrukciju dvaju vrtića tijekom sljedeće predškolske godine s
ciljem povećanja njihovih kapaciteta.
„Analizom je utvrđeno da na
istočnom dijelu grada imamo nedostatne kapacitete vrtića.
Rekonstrukcijom dječjih vrtića „Morčić“ na Gornjoj Vežici i „Đurđica“ na
Vojaku modularnom gradnjom bi tijekom sljedeće pedagoške godine
udvostručili njihov kapacitet. Svaki objekt bi u skladu s Državnim
pedagoškim standardom imao maksimalno dozvoljeni broj skupina, a to je
deset.

Omjer jasličkih i vrtićkih mjesta mijenjat će se naravno iz
godine u godinu, ovisno o tome kakav bude interes i potreba roditelja“,
rekla je Sanda Sušanj.

Trenutni je različitim programima u riječkim
vrtićima obuhvaćeno 3335 djece, no svake se godine pokaže da je interes
roditelja za upisom djece jasličkog uzrasta veći od ponude. Unutar
Dječjeg vrtića Rijeka rade se preslagivanja pa se pojedine vrtićke
skupine pretvaraju u jasličke, ovisno o tome kakav je interes za vrijeme
upisa. „Ono što je značajni iskorak u ovom trenutku, osim što smo u
posljednjih nekoliko godina povećali kapacitet za više od 440 mjesta,
jest da u narednoj pedagoškoj godini planiramo povećati kapacitet za
Dječjih vrtića Rijeka za još gotovo 300 mjesta“.

Prihvaćajući
Program javnih potreba u predškolskom odgoju za 2016./2017. godinu te
odobravajući predloženi zajam, gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je
kako unatoč povećanju kapaciteta dječjih vrtića proteklih godina, broj
djece koja ostaju neupisana u vrtiće je i dalje velik.  

„Nažalost,
to nije povećanje broja djece zbog baby-booma, nego činjenica da s
jedne strane ljudi ostaju raditi sve duže, odnosno do krajnjih zakonskih
maksimuma ili 65 godina, tako da očito baka servisi više ne
funkcioniraju. S druge strane, cijene u gradskim vrtićima još uvijek su
najpovoljnije u odnosu na sve ostalo što se na nudi na tržištu“, rekao
je gradonačelnik i dodao da iz toga proizlazi i odluka Grada Rijeke da
se nastavi s intenzivnom izgradnjom vrtića, i to zbog povećanja
kapaciteta, posebno jasličkih skupina te kvalitetnijih uvjeta boravka
djece u njima.

Gradonačelnik je također napomenuo kako će se za
Dječji vrtić Rijeka kroz proračune Grada Rijeke u narednim godinama
osigurati sredstva za otplatu kredita i plaće zaposlenika. S obzirom na
to da je riječ o zajmu višem od 10 milijuna kuna, materijal će se
proslijediti Gradskom vijeću Grada Rijeke na usvajanje.

Stipendiranje učenika i studenata

Na
kolegiju su također usvojeni i prijedlozi odluka o stipendiranju
darovitih učenika i studenata, studenata koji se obrazuju za deficitarna
zanimanja za potrebe ustanova na području grada Rijeke te učenika i
studenata prema socijalnim kriterijima.

Prema riječima pročelnice Sande Sušanj, Odjel
gradske uprave za odgoj i obrazovanje donio je odluku da se te tri
odluke međusobno ujednače u onim točkama gdje je to moguće, odnosno da
se specifičnosti koje su se pokazale u dosadašnjim natječajima dorade i
unaprijede. „Pojedine odredbe uobličene su na jasniji način, primjerice
koji su propisani uvjeti koje moraju zadovoljiti osobe koje se javljaju
na natječaj, dopunjene su odredbe koje se odnose na sastav i rad
Povjerenstva, izmijenjen je način donošenja rang lista itd.“, rekla je
pročelnica. Dodala je kako u mjesec dana koliko je trajala javna
rasprava Odjel nije dobio niti jedan komentar ili pritužbu, te stoga
smatra kako donesene odluke optimalne i prihvatljive.  

Financiranje rashoda osnovnih škola 

Na
kolegiju je usvojen i prijedlog odluka o kriterijima, mjerilima i
načinu financiranja rashoda osnovnih škola Grada Rijeke u 2016. godini.
„U skladu s odlukom Vlade RH koja je ove godine donesena relativno
kasno, utvrđeno je da su za osnovne škole Grada Rijeke u ovoj godini
proračunskoj godini osigurana sredstava u iznosu od gotovo 17 milijuna
kuna, što je za 0,20 posto manje u odnosu na lani“, rekla je Sušanj.
Ovom odlukom utvrđeni su kriteriji koji su preslika prošlogodišnjih
kriterija za dodjelu sredstava pojedinim školama. „Po učeniku je to 20
kuna, po razrednom odjelu 250 kuna mjesečno, po područnoj školi 450
kuna, a po školi do 4100 kuna te 15 kuna po računalu. Lani nam se
pokazalo da je to optimalno i da smo time zadovoljili financijske
potrebe škola za normalno poslovanje“, zaključila je pročelnica.

Gradonačelnik
Vojko Obersnel usvojio je i prijedloge rješenja o promjeni namjene
javnog dobra (k.o. Sušak/n.i./) , odluke o osnivanju prava služnosti
radi rekonstrukcije i proširenja komunalne infrastrukture na području
Urbane aglomeracije Rijeka (2. dio proširenja na području Općine
Viškovo), zaključak o sufinanciranju dviju udruga iz sredstava Ureda
Grada te zaključak o korištenju poslovnih prostora.