Alisa u zemlji relativnosti

Problem je
taj što se čovjek paralelno s matematikom i fizikom bavio i društvenim
pitanjima, postavljajući neke nove psiho-socijalne definicije suprotne gledištu
i motrištu sa kojega smo navikli promatrati sami sebe.

Tako na
primjer, svodeći neka svoja vlastita opažanja u racionalne zaključke, ludi je
znanstvenik smislio i jednu vrlo kontroverznu domoljubnu teoriju relativne
psihičke nestabilnosti koja glasi: „Domoljub – osoba koja se može najjače
derati bez znanja o onome o čemu se dernja.“

Obzirom na
vrlo raširene glasine o tom da je Einstein volio škicnuti u tuđe znanstvene rukopise,
koje bi samo preradio i prilagodio vlastitim pogledima na svijet, postoji
osnovana sumnja da je ova definicija izvedena iz opće hrvatske  ili specijalne srpske teorije relativnosti,  značajne za shvaćanje istine o zakrivljenosti jednog
vremena i prostora.

SPECIJALNA RELATIVNOST

Srpska
teorija relativnosti je fizikalna teorija koja je zamijenila hrvatsku koncepciju
prostora i vremena. Teorija je nazvana “specijalna” jer predstavlja
poseban slučaj teorije relativnosti u kojem se efekti ubrzanja i gravitacije
mogu ignorirati. Kao protu-odgovor na ovu fizikalnu provokaciju, Hrvati su objavili
teoriju opće relativnosti koja obuhvaća i gravitaciju.

OPĆA RELATIVNOST

Hrvatska
teorija opće relativnosti ili opća teorija relativnosti u Hrvata (OTRUH)
fizikalna je teorija koju su Hrvati objavili u znanstvenom članku Osnove bespuća
opće teritorijalne relativnosti. Ova teorija predstavlja relativističko priopćenje
srpske  teorije gravitacije.

Za razliku od
klasičnog, srpskog  opisa gravitacije kao
sile koja se javlja među masivnim tijelima na pozadini apsolutnog
prostor-vremena u kojemu žive Srbi, u opisu koje daje OTRUH ulogu gravitacije
uzima samo prostor-vrijeme u kojemu žive Hrvati.

Utjecaj
gravitacije na čestice definiran je zakrivljenošću prostor-vremena (tj.
njegovom geometrijom) koju definiraju mase i sva fizikalna polja (osim gravitacijskog)
omeđena krivocrtnom linijom Virovitica-Karlovac-Karlobag.

ZAKLJUČAK

Sve što je
relativno ne treba shvaćati ozbiljno – osim neznanja i predrasuda koje treba iskorijeniti obrazovanjem. A nama za utjehu da u
tom pogledu nismo sami na svijetu.