Radoš i Jakovčić, na poticaj Luke Rijeka, otvorili mogućnost priključenja Rijeke koridoru Baltik-Jadran

Jozo Radoš je kazao da je, kao član parlamentarnog Odbora
za promet, pokrenuo proceduru usvajanja tog amandmana o priključku Rijeke na
koridor.

Nakon usvajanja tog amandmana, priključenje Rijeke na
koridor je postalo službeni stav Europskog parlamenta, rekao je.

Obavljeni posao hrvatskih europarlamentaraca signal je
hrvatskoj Vladi da pokrene inicijativu da priključenje koridoru postane i
službeni stav Europske komisije te da iz izdašnih europskih fondova financira
modernizacija željezničke pruge Rijeka-Pivka u Sloveniji. Za taj postupak se ne
mora čekati službena odluka Europske komisije o priključenju Rijeke koridoru,
naveo je Radoš.

Ivan Jakovčić je kazao da je sad potez na hrvatskoj Vladi
da osigura uređenje prometne infrastrukture prema Sloveniji, zajedno sa
Europskom komisijom, Slovenijom i vladama drugih zemalja kojima je to u
interesu. Uvjeren sam da je to izvedivo u odnosima koje danas imamo u Europi,
kazao je Jakovčić.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić naveo je da
je sadašnjom prugom od Rijeke do Pivke moguće prevoziti teret do težine od 20
tona po osovini, a na ostatku tog koridora 22,5 tona, a to znači manju
mogućnost krcanja vagona i manju konkurentnost riječke luke. Stoga je Luka
Rijeka preko europskih parlamentaraca i pokrenula postupak priključenja na
koridor, što bi omogućilo financiranje moderniziranja pruge, istaknuo je.

Na novinarsko pitanje znači li priključenje koridoru samo
mogućnost za uređenje željeznice ili bi se, na isti način, moglo pokrenuti
pitanje izgradnje autoceste u Sloveniji, od granice s Hrvatskom do Postojne,
Radoš je odgovorio da se prometni koridor smatra integralnim, što uključuje sve
vidove prometa, ali uz nastojanje povećanja udjela željezničkog prometa.

Koridor Baltik-Jadran povezuje luke Szczecin i  Gdansk u Poljskoj, preko cijele Poljske,
potom Češke, Slovačke, Austrije i Slovenije, s jadranskim lukama Koper, Trst,
Venecija i Ravenna.