Nagrađivana malteška spisateljica, koja piše za djecu i
odrasle, Clare Azzopardi danas će u Book caffeu Dnevni boravak u 19 sati
predstaviti svoju knjigu „Iza svake je ostalo ime“. Riječ je o zbirci priča o
osam žena nagrađenoj Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti „stvarna“
žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Azzopardi je, kako i sama
napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti
(radnice, pjesnikinje, prosjakinje…) jer u malteškoj književnosti žene su
najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao
prostitutka. Ove priče uvrštavaju se među najznačajnija postignuća nove
generacije malteških pisaca. S Azzopardi će razgovarati Sandra Ukalović.
Clare Azzopardi predaje književnost na Sveučilištu na Malti.
Svoju prvu zbirku kratkih priča Zelena linija objavila je 2006. godine. Za tu
knjigu nagrađena je Malteškom nacionalnom književnom nagradom, kao i za zbirku
osam kratkih priča Iza svake je ostalo ime (2014.). Dobitnica je i Malteške
književne nagrade za dječju književnost.
U svojim djelima eksperimentira s jezikom i stilskim
registrima te otvara i kontroverzne društvene i političke teme. Istaknula se
radom na projektima malteške nevladine organizacije Inizjamed čiji je cilj
promovirati književnost na Malti i izvan nje. Djela su joj prevedena na više
stranih jezika. Godine 2016. na Londonskom sajmu knjiga proglašena je jednim od
deset Novih glasova Europe u sklopu projekta Literary Europe Live.
U utorak u 21 sat, također u Dnevnom boravku gostovat će
latvijski književnik Jānis Joņevs i predstaviti roman „Jelgava ‘94“, a s njim
će razgovarati Santa Domijan Zviedre i Stjepan Ravić. Hvaljen i nagrađivan
roman Jelgava ‘94 Jonevsov je književni prvijenac, objavljen 2013. godine, koji
je vrlo brzo stekao kultni status kod tamošnjeg čitateljstva. Riječ je o prvom
latvijskom romanu koji na realističan i uvjerljiv način, nerijetko prožet
autorovim vrlo istančanim smislom za humor, prikazuje odrastanje u Latviji neposredno
nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Jānis Joņevs od 2002. godine radi kao copywriter, a uz to
objavljuje književne recenzije te prevodi s francuskoga (Pierre Louys, Agota
Kristof, Bernard-Marie Koltes). Njegov književni prvijenac, roman Jelgava ‘94,
bio je iznimno dobro primljen kod kritike i čitateljstva i danas u Latviji ima
gotovo kultni status. Nagrađen je s nekoliko važnih latvijskih književnih
nagrada, a 2014. dodijeljena mu je i Nagrada Europske unije za književnost. Roman
je preveden na nekoliko europskih jezika.
Joņevs piše i kratke priče, osobito za djecu, a 2014.
objavio je dječju slikovnicu Slepenie svētki (Tajna proslava). Godine 2015.
zajedno s Mārcisom Lācisom napisao je kazališni komad Bārdas (Brade) izveden u
nezavisnom kazalištu „Dirty Deal Teatro“ u Rigi, kao i dramu Rīga. Urbānie mīti
(Riga. Urbani mitovi) koja je 2016. izvedena u kazalištu „Jaunais Rīgas
Teātris“.
U Dnevnom boravku u srijedu, 7. lipnja, u 20 sati,
Riječanima će svoj roman „Skrivena kamera“ predstaviti makedonska spisateljica
Lidija Dimkovska, a s njom će razgovarati Borjana Prošev-Oliver, Vojo Šiljak i
Koraljka Penavin.
Lidija Dimkovska urednica je poezije makedonskog književnog
e-časopisa Blesok. Njezin prvi roman Skrivena kamera (2004.) Društvo pisaca
Makedonije proglasilo je najboljom proznom knjigom 2005. godine. Dobitnica je
brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu, a za roman Rezervni
život (2012.) dobila je prestižnu Nagradu Europske unije za književnost 2013.
Njezine zbirke pjesama i proza prevedene su na više od dvadeset jezika. Trenutačno živi u Ljubljani, piše te prevodi s makedonskoga,
rumunjskoga i slovenskoga jezika.
U četvrtak, 8. lipnja, 19 sati, u Antikvarijatu Ex libris,
kosovski-njemački pisac Beqë Cufaj predstavit će svoj drugi roman
„projekt@party“, a s njim će razgovarati Giulian Hamitaj, Vojo Šiljak i Stjepan
Ravić.
Beqë Cufaj sredinom devedesetih napisao je nekoliko knjiga
pjesama i priča: Balada Budallaqe (Glupa Balada, 1994.; poezija) i 205 (1996.;
poezije i priče). Nakon što je 1999.
počeo rat na Kosovu, piše eseje za ugledne njemačke novine koji su 2000.
objavljeni i u knjizi Kosovo. Godine 2011. objavio je još jednu zbirku eseja,
Laboratori i Lirisë (Laboratorij slobode).
Nakon završetka rata privremeno se vratio u domovinu kako bi sudjelovao
u obnavljanju novina KOHA Ditore. Od 2000. ponovno živi u Njemačkoj, gdje, osim
što se bavi književnim radom, piše i za novine (Frankfurter Allgemeine,
Süddeutsche, Die Zeit, Courrier International).
Godine 2004. u Prištini je objavio svoj prvi roman Shkëlqimi
i huaj, koji je 2005. godine preveden i objavljen na njemačkome s nazivom Der
Glanz der Fremde, a 2010. i na srpskome, kao Sjaj tuđine, u izdanju V.B.Z.-a
(Beograd). Njegov drugi roman, vrlo hvaljen i uspješan projekt@party (Priština,
2011. / Zürich, 2012.), prvo je njegovo književno djelo prevedeno na hrvatski
jezik. Riječ je o otvorenoj i višeslojnoj kritici rada i djelovanja
međunarodnih mirovnih misija na ovim prostorima…
U sklopu programa „Književnost između egzila i azila“ u Ex
librisu sljedeći dan, u petak, 9. lipnja, u 20 sati gostovat će i Guido Snel,
nizozemski pisac mlađe generacije, prevoditelj i profesor europske književnosti
na Sveučilištu u Amsterdamu. On će predstaviti roman Batler gospodina Lugosija,
a s njim će razgovarati Seid Serdarević. Riječ je o romanu o ratu u Bosni,
njegovu besmislu i nesmiljenim posljedicama. Teška je tema obrađena s puno
duha, a naročit užitak pruža bridak opis likova, od kojih su mnogi lako
prepoznatljive figure iz ne tako davne prošlosti.
U središtu Snelovog interesa su umjetnost i književnost
nastale tijekom rata u BiH, višejezičnost i kulturna raznolikost. Na nizozemski
je preveo djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Semezdina
Mehmedinovića i Igora Štiksa. Roman Batler gospodina Lugosija temeljen je na
njegovu iskustvu iz druge polovice 90-ih kada je radio kao prevoditelj na
haškom sudu. Zadatak mladog slavista i komparatista zanesenog književnošću ovih
prostora bilo je čitanje svjedočanstva o ratnim zločinima u Mostaru. U suradnji s centrom SPUI25 i Europskom
kulturnom zakladom sudjelovao je na gostovanjima Chimamande Ngozi Adichie,
Jens-Christiana Grøndahla, Daše Drndić, Jachyma Topol, Nelleke Noordervliet,
Gyorgyja Dragomana.
Podijeli na društvenim mrežama