Ravnatelj Muzeja grada
Rijeke Ervin Dubrović kazao je da je prve dvije slike Leontine Litrow, koja je
živjela i djelovala u Rijeci i Opatiji krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ovaj
muzej otkupio 1997. godine te tako prvi put čuo za nju. To su bili radovi
iz njene rane faze, ne osobito visoke umjetničke kvalitete, rekao je. Littrow
je bila riječkim muzealcima relativna nepoznanica te se nisu znali ni osnovni
podaci o njenom životu. Na poticaj Hrvata koji radi u Beču Milana Krivde,
uspostavljena je suradnja Muzeja grada Rijeke i bečke galerije Kolhammer i
Mahringer, koja je rezultirala istraživanjem života i stvaralaštva Littrow te
ovom izložbom i velikom pratećom monografijom, kazao je Dubrović.
Utvrđeno je postojanje i katalogizirano 250 slikaričinih radova, a 100 slika
je prikupljeno za ovu izložbu prvenstveno iz privatnih zbirki, potom iz
austrijskih, hrvatskih i slovenskih muzeja te ustanova iz drugih zemalja.
Vrijednost njezina rada je što naznačuje prelazak iz jednog od
razdoblja likovnog stvaralaštva u drugo, jer je iz akademskog, klasičnog
slikarstva na početku karijere prešla u impresionizam i time u razdoblje
moderne i suvrmene umjetnosti, ocijenio je ravnatelj riječkoga muzeja.
Leontine Littrow, koja se potpisivala kao Leo, opisuje se kao velika
slikarica svjetla, s obzirom na to da je ono izrazit element njezinih pejzaža i
marina, uglavnom slikanih na području Kvarnera. Zahvaljujući ovom istraživanju
i izložbi, na koju dolazi 30-tak galerista i muzealaca iz Austrije, raste
interes za djelima Littrow a time i njihova cijena.
Leontine Littrow rođena je 1856. godine u Trstu u uglednoj obitelji. Njezin
otac Heinrich von Littrow postao je riječki lučki kapetan 1867. godine pa se
obitelj seli u ovaj grad. Slikarstvu su je podučavali slikari Hans Canon
i Jean d’Alheim. Tijekom života izlagala je u Rijeci, Opatiji, Chicagu i
više puta u Beču i Londonu. Obitelj se preselila u Opatiju oko 1890. godine gdje
Leontina i umire 1925. godine.
Zadovoljstvo organizacijom izložbe i otkrivanja slikarske vrijednosti
izrazili su na konferenciji za novinstvo i Alfred Kolhammer te Rudolf Mahringer
iz bečke galerije.
Podijeli na društvenim mrežama