Prihodi od poreza manji su zbog porezne reforme koja je
stupila na snagu u 2017. godini kojom su obuhvaćene izmjene brojnih zakona s
ciljem poreznog rasterećenja kućanstava i poduzetnika. Izmjene zakona o porezu
na dohodak imale su negativan učinak na ostvarenje prihoda te utjecale na
proračune lokalnih jedinica. Uz to, Zakon je odredio da se iz državnog
proračuna lokalnim jedinicama isplaćuje pomoć mjesečno, u visini razlike između
prihoda od poreza na dohodak koji su se ostvarivali tijekom 2016. godine i
prihoda od poreza na dohodak koji se ostvaruje tijekom 2017. godine. Razliku
utvrđenu za prethodni mjesec Ministarstvo financija isplaćuje u narednom. Po
toj je osnovi za prvih pet mjeseci 2017. uplaćeno 14.648.862 kuna, dok je
nedostajući dio za šesti mjesec u iznosu 9.008.850 kuna uplaćen u sedmom
mjesecu te stoga nije evidentiran u ovom polugodišnjem izvještaju. Gradonačelnik
Obersnel je kazao kako je tim kompenzacijskim mjerama proračun smanjen za 15 do
20 milijuna kuna.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za
2017.
Rashodi poslovanja pratili prihode i nešto su veći od
prihoda zbog kašnjenja kompenzacijskih mjera. U proračunu su, osim proračunskih
sredstava, planirani i vlastiti i namjenski prihodi svih 79 proračunskih
korisnika Grada Rijeke te rashodi koji se financiraju iz tih prihoda, osim
rashoda za zaposlene u osnovnim školama koji se financiraju iz Državnog
proračuna.
Vijećnica Milinović je kazala kako Klub HDZ-a neće podržati
Polugodišnji izvještaj jer ga smatra prevarom, s obzirom na to da u njemu nisu
navedene obaveze kredita koji je treba biti otplaćeni u 2016. te dodala kako
gradonačelnik kontinuirano loše planira proračun. I drugi vijećnici vladajuće
koalicije tvrdili su da je Grad prezadužen te da gradonačelnik prenapuhuje
proračun. Vijećnica MOST-a, Mandić smatrala je također da Grad ne ulaže
dovoljno u poduzetništvo te da bi Grad i Županija trebali imati svoj ured u Bruxellesu.
Gradonačelnik Obersnel je kazao kako ne zna na temelju kojih
podataka se barata podacima da je Grad prezadužen. „Grad je zadužen u okviru
predviđenih zakonskih odredbi i svoje obveze vezane uz kreditna zaduženja
izvršava, i tu nema ništa sporno.
Prevara je preteška riječ jer se za nju i kazneno odgovora. Proračun je usvajan
pred Božić, a financije ne zatvore svoj ured početkom blagdana već knjiže do
zadnjeg dana u godini. Činjenica je da smo planirali ostvariti neke prihode
koji bi bili dostatni za obveze koje su dospijevale do kraja mjeseca, no nismo
ih ostvarili i zato samo ih morali planirati u ovoj godini“, rekao je
gradonačelnik. Što se tiče Ureda u Bruxellesu, sugerirao je da se to pitanje
postavi Županiji, budući da je Grad to predlagao ali Županija na to nije
pristala. Dodao je kako smatra da bi takav ured dobro došao zbog čitavog niza
aktivnosti, ali je besmisleno je da Rijeka sama otvori ured u Bruxellesu jer je
pravilo da svi imaju urede na regionalnoj razini.
Što se rashodovne strane tiče, ona je vezana uz prihodovnu.
Ostvarenje prihoda po osnovi dva velika projekta kasni, a riječ je o izgradnji infrastrukture Radne
zone Bodulovo, budući da je natječaj Ministarstva gospodarstva vrlo kasno
otvoren, a rezultati će možda biti poznati do kraja godine ili tek početkom
iduće. Grad je planirao sredstva i namjeravao krenuti s tim projektom, ali je
trenutno neizvjesno što će s time biti. Što se tiče investicije Razvojne
agencije Porin u ulici Milutina Barača, za koju je Porin dobio 20 milijuna
kuna, ta je odluka donesena krajem srpnja pa po toj osnovi se nisu mogla povući
sredstva.
Da apsurd bude veći, Ministarstvo gospodarstva inzistira da
Grad Rijeka, kako bi se mogao povući avans sredstava, mora osigurati bankovnu
garanciju. Druga ministarstva to nisu tražila. Bankarska garancija košta i to
su razlozi zašto je realizacija na poduzetništvu tako niska.
Porezni prihodi su se ranije manje-više mogli planirati po
mjesecima, ali na žalost s ovim ministarstvom to nije moguće. Ministarstvo je
povrat poreza na dohodak rastegnulo kroz 4-5 mjeseci, a kada ministarstvo vraća
povrat poreza na dohodak, onda u tom mjesecu ne daje nikakav novac jedinicama
lokalne samouprave. To pak direktno utječe na prihode lokalne samouprave pa se
ove godine dogodilo da Grad Rijeka cijeli 8 i 9 mjesec nije dobio niti kune na
osnovi poreza. Obersnel je takvo stanje ocijenio gotovo neodrživim, jer je
porez prihod koji bi trebalo planirati svaki mjesec.
Petra Karanikić (SDP) je kazala kako svake godine vijećnici na isti
način komentiraju izvršenje sredstava za nepovratne subvencije Grada
Rijeke iz Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva, naglasivši
kako u polugodišnjem izvještaju nije moguće vidjet bolje izvršenje po
toj točci zato što je natječaj za dodjelu tih sredstava otvoren do 30.
srpnja tekuće godine, pa tih podatka nema, a s obzirom na to da je
nakon natječaja odabrano 97 korisnika, sigurno je da će izvršenje biti
veliko. Kad god imamo pripremo proračuna za iduću nikada ne dobijemo
nikakve konkretne prijedloge, samo kritike.
Oskar Skerbec (IDS) je komentirao centralizaciju fiskalne politike na
državnom nivou i neracionalne odluke Vlade koja umjesto da vraća novac
jedinicama lokalne samouprave gdje su sredstva i uprihođena, izmjenama i
zakona o porezu na dohodak onemogućava razvoj svih lokalnih sredina pa
tako i Grada Rijeke.
Duško Milovanović (SDP) je komentirao kritike većinske koalicije
vezano uz zaduženja Grada i usporedbe sa Splitom naglasivši kako se
Rijeka zaduživala da bi gradila objekte poput školskih dvorana, sportske
objekte, dječje vrtiće, ceste, trgove, komunalnu infrastrukturu,
poboljšala energetsku učinkovitost zgrada po čemu prednjači u Hrvatskoj.
Izvješće KD Autotrolej
Gradsko vijeće više je sati raspravljalo o svakom pojedinom
izvješću komunalnih i trgovačkih društava. U raspravi su prednjačili vijećnici
Ivona Milinović, Hrvoje Burić, Petra Mandić i Zvonimir Peranić, ali i drugi
vijećnici vladajuće koalicije.
Sa strane oporbe, svoju podršku Izvješćima davali su redom: Ana Trošelj, Duško Milovanović, Petra Karanikić, Čedomir Salević, Vojko Braut i Aleksandar Bulog,
no njihovi argumenti kojima su pojašnjavali zašto treba podržati
izvješća, kao i njihova brojna ispravljanja krivih navoda i netočnih
tvrdnji nisu polučila uspjeha.
Duško Milovanović (SDP) je komentirao kritike većinske koalicije
vezano uz zaduženja Grada i usporedbe sa Splitom naglasivši kako se
Rijeka zaduživala da bi gradila objekte poput školskih dvorana, sportske
objekte, dječje vrtiće, ceste, trgove, komunalnu infrastrukturu,
poboljšala energetsku učinkovitost zgrada po čemu prednjači u Hrvatskoj.
Duško Milovanović (SDP) je komentirao kritike većinske koalicije
vezano uz zaduženja Grada i usporedbe sa Splitom naglasivši kako se
Rijeka zaduživala da bi gradila objekte poput školskih dvorana, sportske
objekte, dječje vrtiće, ceste, trgove, komunalnu infrastrukturu,
poboljšala energetsku učinkovitost zgrada po čemu prednjači u KD
Autotrolej ostvarilo dobit, što je bilo otežano vanjske revizorske kuće
su dale posebno mišljenje što je znak da je to izvješće vjerodostojno.
Kvaliteta usluga građanima je povećana zahvaljujući ulaganjima svih
komunalnih društava u visini od gotovo 200 milijuna kuna, a među njima
je i nabava novih autobusa. Autotrolej je pozitivan primjer kako se
promjenom načina promišljanja i planiranja mogu se napraviti velike
promjene. Pohvalio je inicijativu za nabavku autobusa na električni i
hibridni pogon.
Tamara Martinčić (SDP) je komentirala izjave Hrvoje Burića u vezi
revizijskih kuća i revizije poslovanja KD Autotrolej, kako sudeći prema
reviziji Agrokora, izvješća revizije ne treba uzimati ozbiljno.
Predložila je da ako netko sumnja u neke nepravilnosti to prijavi
institucijama koje se time bave, a ne da se nekoga proglašava lopovom i
ruši cijela jedna profesija.
Izvješće KD Autotrolej nije usvojeno.
Izvješće KD Čistoća
U ime vijećnika vladajuće koalicije, vijećnica Milinović je
kazala kako neće podržati izvješće KD Čistoća jer su Grad i Županija krivi za
odabir krive tehnologije i kašnjenje izgradnje ŽCGO-a Marišćina, pa sada
građani moraju plaćati njihove pogreške, visokom cijenom odvoza smeća, dok je
novac za uvođenje selektiranog odvajanja otpada bačen na odvoženje smeća u
druge sredine, zbog nesposobnosti KD Čistoća.
Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako za kašnjenje projekta Marišćina
nisu krvi Županija i Grad. “Kolegica Milinović ima ogromno neznanje o
ovoj materiji a mogla ga je nadopuniti prije dva dana na otvorenoj
međustranačkoj panel raspravi u organizaciji MOST-a na koju se ona kao
gradska vijećnica niti njena stranka nije pojavila. Na toj se raspravi
dogovorio konsenzus a i bivši ministar Dobrović priznao da veliki dio
odgovornosti snosi Ministarstvo po čijim se kriterijima i napravila
Marišćina i dobiveni europski novci. Sudjelujte u tim panelima i
naučite nešto o materiji i nemojte se ovako javno blamirati”, rekao je
Bulog.
Gradonačelnik je ponovio tvrdnju da se iznova iznose laži
bez poznavanja materije. “Vijećnica Milinović ne zna da ni Grad niti Županija
nisu odabrali tu tehnologiju. Projekt i cijelu investiciju vodio je Fond za
zaštitu okoliša. Tehnologiju je odabrala Vlada RH, odnosno ministrica Matulović
i državni tajnik gospodin Ružinski, a oba su iz HDZ-a. Oni su donijeli
strategiju gospodarenja otpadom primjenom MBO tehnologije i odredili izgradnju
20 centara za gospodarenje otpadom diljem Hrvatske . Mi smo slijedili ono što
je definirala državna politika. U toj strategiji se država obvezala da će se
pobrinuti za spaljivanje RDF-a. No nije se dogodilo ništa, Marišćina je počela raditi a da to nije
riješeno. Za koji mjesec će to biti sa Kaštijunom. Ni Grad ni Županija nemaju
veze s time, ali snose posljedice kao i svi građani”, rekao je gradonačelnik,
te dodao kako, što se tiče Eko plusa, od 2003. traju sudski postupci
izvlaštenja koji nisu realizirani. Niti Grad niti PGŽ ne mogu utjecati na
tijela koja provode postupak izvlaštenja. Osim ŽCZO-a Marišćine gotov je i
istarski centar Kaštijun s istom tehnologijom i istim financiranjem. Čim taj
centar počne raditi pojavit će se isti problem. Koja god se tehnologija odabere
još uvijek će to biti skuplje nego zatrpavanje smeća u rupe. Sustav koji imamo
je sustav koji podržava EU. Istu tehnologiju ima Ljubljana i čitav niz europskih
gradova. Kroz 6 godina će se i KD Čistoća prilagoditi tim propisima. Je li to
moguće u Rijeci i na nivou Hrvatske, pokazat će vrijeme. Izvješće KD Čistoća
nije usvojeno.
Izvješće TD Energo
Izvješće TD Energo vijećnica Ivona Milinović nazvala je skandaloznim
uratkom koji nije na razini digniteta Gradskog vijeća. Milinović je kazala kako
se građane i Vijeće vara jer se u njemu navodi da će nova energana na Trsatu
biti u funkciji nove bolnice, jer je to laž, budući da s Energom ništa nije
potpisano. Pitala je da li će projekt od 10 milijuna EBRD propasti, a Grad
Rijeka koji jamac za iznos od preko 6 milijuna eura za to odgovarati i koje će
biti reperkusije u slučaju da investicija bude neisplativa. Hoće li Gradu
Rijeci opet biti kriva HDZ-ova Vlada, a troškove platiti građani, s obzirom na
to da projekt novog KBC-a predviđa vlastitu kotlovnicu.
Gradonačelnik je kazao kako izgleda da ovaj put nije kriv
HDZ, jer je ministar Kujundžić na zadnjem sastanku u KBC-u, rekao kako smatra
da je model koji predlaže Energo sasvim logičan. Toplanu će Energo napraviti
jer postoji ugovor s Ministarstvom znanosti, pa će se na nju spojiti Kampus, a
na nju će se sigurno priključiti toplana Vojak.
Netko će se valjda jednog dana smijati zato što ćemo imati
dva dimnjaka toplane 50 metara udaljena jedno od drugog. Teško da će to netko
moći nazvati energetskom učinkovitošću. KBC tvrdi da ima novce za to, ali to su
novci državnog proračuna, odnosno svih nas. Projekt toplane Energa će se sam
otplaćivati tijekom godina, a valjda će u međuvremenu ljudi iz KBC-a koji
inzistiraju na izgradnji vlastite toplane, doći do spoznaje da griješe.
Izvješće TD Energo nije usvojeno.
Poslovanje RIJEKA 2020.
Izvješće o poslovanju trgovačkog društva RIJEKA 2020 d.o.o.
za 2016. godinu podnijela je direktorica Emina Višnić. To društvo je prošle
godine radilo samo dva mjeseca, dok je sve poslove do tada obavljao Odjel
gradske uprave za kulturu. U raspravi je Zvonimir Peranić (MOST) kazao kako su
postojale tri varijacije izvještaja, jedno na mrežnim stranicama društva, drugo
u Odjelu i treće koje su dobili vijećnici. Kazao je da iz brojnih razloga Odbor
za kulturu, kojem on predsjedava, nije prihvatio Izvješće. Peranić je kazao
kako je postavljao pitanja o bilanci tvrtke i isplatama agenciji Case sensitive
i Vuku Ćosiću. Pitao je koji su učinci gospodina Ćosića. Smatra da je cilj
transparentnost te da je moguće da Rijeka ostane bez EPK i ako do toga dođe, to
će biti ne zbog onih koji su postavljali pitanja, već zato što nisu dobili
odgovore. Nismo od toga radili cirkus, a mogli smo.
Emina Višnić je kazala kako pitanja Zvonimira Peranića i
njeni odgovori ne mogu ugroziti titulu.
Što se tiče tvrtke Case sensitive o kojoj govori Peranić, ona je imala dvije
usluge prošle godine i te dvije usluge su izvršene, a učincima tih usluga
koriste se i danas.
Gradonačelnik Obersnel je vijećniku Peraniću kazao da ako aludira na njegov govor s aktualnog
sata, Rijeka ne može izgubiti titulu, ali joj može naškoditi amaterizam,
neprofesionalizam i diletantizam. Ne osporava nikome to pravo, ali stvaranje
nepostojećih afera i rasprava o tome radi li Vuk Ćosić u tvrtki ili je
konzultant, je irelevantno. Inzistiranje na takvim glupostima ne olakšava nam
poziciju u trenutku kada se pregovara sa tvrtkama koje su spremne ući u
sponzorstvo projekta s iznosima i do milijun eura.
Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako jedino što može dovesti
u opasnost uspjeh projekta je ponašanje direktorice Višnić koja nema smisla za
PR te dodala kako ona ne može istupati s retorikom koja joj pada na pamet. To je dobronamjerna sugestija,
kako nas ne bi nazivali Rijeka grad nekulture, rekla je Milinović.
Danko Švorinić kazao je kako je Višnić nepotrebno optužila
Peranića da svojim propitivanjem ugrožava titulu prijestolnice kulture, što ne
bi trebala jer je ona postavljena da upravlja tvrtkom i dužnost joj je da
odgovara na propitkivanje.
Izvješće o poslovanju TD Poslovni sustavi i Izvješće o
poslovanju TD Rijeka plus za 2016. godinu nije prihvaćeno. S obzirom na to da
je Rijeka plus u srpnju preuzelo upravljanje tržnicama vijećnica HDZ-a Ivona
Milinović postavila je pitanje koliko se plaća najam opreme na tržnicama tvrtki
Ana, kada će biti objavljen natječaj za nabavu nove opreme vrijedne 20 milijuna
kuna i što će biti s tržnicama Brajda i Vežica i je li Rijeka plus našao model
upravljanja tržnicama. Gradonačelnik ju je upozorio da je ovdje riječ o i
Izvješću o poslovanju TD Rijeka promet d.d. za 2016. godinu te samim time njena
pitanja nisu u skladu s dnevnim redom.
Izvješće o poslovanju KD Vodovod i kanalizacija, Izvješće o
poslovanju TD Rijeka promet i Izvješće o
poslovanju TD Riječka razvojna agencija Porin, Izvješće o poslovanju TD Smart
RI i Izvješće o poslovanju TD CEKOM Brodogradnja za 2016. godinu vijećnici su prihvatili.
Podijeli na društvenim mrežama