Tamara Morić i Daina Glavočić

Prvi broj Sušačke revije tiskan je 1993. godine, podsjetila
je predsjednica Kluba Sušačana Tamara Morić, ističući kako je njezino izdavanje
pokrenuo Danko Pavešić. „Revija je počela skromno, kao glasnik, da bi s
godinama postala glasilo za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja,
kvarnerskih otoka i Gorskog kotara“, rekla je Morić i dodala da novi dvobroj i ima
i osuvremenjeni dizajn.

„Život piše romane, a Sušačka revija ih nastoji zabilježiti“,
riječi su kojima je članica Uređivačkog odbora je Daina Glavočić započela
predstavljanje novog izdanja Revije koji i ovaj put donosi brojne zanimljive
priče poput životne priče inženjera Marijana Turine školovanog u Škotskoj, temu
o 30. godišnjici knjige Radmile Matejčić „Kako čitati grad“, priče o prvom
sušačkom olimpijcu Ivanu Arčaninu, ali i o brodu „Galeb“ iz talijanske
perspektive.

Tu su i razgovori s riječkim znanstvenikom doc.dr.sc. Svenom Maričićem
te kanadskom spisateljicom Cassandrom S. Cohen, koja je dio svog života provela
u Rijeci, zatim zapis o obitelji Petra Skansija, kao i tekst o frankopanskom
dvorcu u Gorskom kotaru. U novom broju može se doznati i sve o tragičnim
sudbinama parobroda Baro Kemeny i broda Jakljan.

Novi broj također donosi i nastavak priče o Baltazargradu na Fiumari
koja je otvorila prošli, 100. broj Sušačke revije. Ideja da se na riječkim
fasadama na obali Mrtvog kanala Baltazargrad ovjekovječi sada, do 2020. godine,
čini se da je pred realizacijom. Naime, glavni urednik Alen Čemeljić u svom
uvodniku navodi da mu je to, uoči zaključenja dvobroja, potvrdio ravnatelj
Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i umjetnički direktor projekta Europske
prijestolnice kulture Slaven Tolj. Čemeljić također u svojoj rubrici Saturnov
krug obrađuje teme poput LNG-a, Teatra Fenice i Istanbulske konvencije.

Novi broj Sušačke revije može se kupiti na kioscima po
cijeni od 30 kuna.