Postavljanje skulpture organizirao je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz potporu obitelji Kožarić i podršku Komunalnog društva Čistoća, kao dio programa Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći.
Rad je predstavljen kao prvi u nizu umjetničkih intervencija u javnom prostoru u sklopu projekta Izvrnuti džep, unutar kojeg umjetnici i kustosi preobražavaju i personaliziraju urbane lokalitete, integrirajući umjetnost u rutinu svakodnevice, s naglaskom na pitanjima gostoprimstva i tolerancije.
Izmješteno iz svoga prirodnog okoliša, i vremena u kojem se inače skuplja, sijeno zbijeno oko središnjeg štapa pojavljuje se kao začuđujući totem javnog prostora, kao nagovještaj ruralnog uz glavni simbol urbanosti – riječko Korzo.
Rijeka prva ugostila “Stog sijena”
Ipak, Rijeka nije prvi grad koji je ugostio Kožarićev „Stog sijena“. „Ova je skulptura prvi put postavljena u Dubrovniku 1996. godine ispred Kneževog dvora, zatim ponovno u istom gradu 2001., te 2005. godine u umjetničkom paviljonu u Zagrebu i budući da je riječ o neobičnom materijalu postavljenom u urbane prostore, svaki je puta izazvala reakcije građana“, objasnila je pranećakinja akademika Kožarića, Barbara Kožarić Pajić. Budući da je akademik Kožarić u poodmakloj životnoj dobi (99 godina), nije mogao nazočiti postavljanju riječke skulpture, ali prema riječima Barbare Kožarić Pajić zadovoljan je što je ona postavljena u Rijeci.
Sijeno, materijal koji se već godina koristi za prezimljavanje, ali i preživljavanje, izmješteno iz svog prirodnog okruženja u urbano u koje uvjetno rečeno ne pripada, zasigurno će izazvati zanimanje građana, međutim što se značenja tiče, skulptura je podložna interpretaciji svakog promatrača ponaosob.
„Ako govorimo o nekom značenju u njegovom najširem smislu, valja uzeti u obzir kako su Kožariću u njegovim radovima uvijek bili važni koncepti mjesta i vremena, a trenutak u kojem se on postavlja u Rijeci, neposredno prije samog otvorenja Europske prijestolnice kulture simbolički predstavlja početak žetve bogatih kulturnih događanja koje nas očekuju tijekom ove 2020. godine“, ističe kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Kora Girin.
Uloga ove skulpture je da zaintrigira. Iako nije kontroverzna i nema nikakvu političku konotaciju, izaziva interes i reakcije građana kojima je prepušteno na volje da sami protumače njezino značenje.
U karnevalskom periodu, neposredno nakon adventa, usred zime, Kožarić u javni prostor uvodi teksturu stoga te miris sijena, njegovu propadljivost i prolaznost, potvrđujući svoj nepogrešivi osjećaj za prostor i razigravanje gradskih točaka i simbola.
Minimalizam, sažetost i konciznost izraza koji su upareni sa skromnim materijalom i jednostavnom formom i inače su Kožarićev recept za prijenos maksimalne vizualne i višeslojne umjetničke poruke, a budući da reakcije prolaznika čine integralni dio Kožarićevih radova, ostaje vidjeti kako će Riječani prihvatiti neobičnoga gosta koji u gradu ostaje do 3. veljače ove godine.
Akademik Ivan Kožarić
Ivan Kožarić (Petrinja, 10. VI. 1921.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. gdje djeluje kao slobodni umjetnik. Godine 1959. i 1960. nekoliko je mjeseci boravio u Parizu a nakon povratka u Hrvatsku njegov ga stalni otklon od tradicijskih tokova i težnja razvijanju novoga umjetničkog senzibiliteta približuju umjetničkoj grupi Gorgona.
Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su Biennale u Veneciji i Biennale u Sao Paolu. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i u muzejima u zemlji i svijetu a više je njegovih skulptura trajno postavljeno u vanjskim prostorima, među kojima su i „Hodač“ na riječkom Korzu, spomenik A.G. Matošu na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu ili „Prizemljeno sunce“ u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici.
Iako je Kožarić u osnovi kipar, njegova praksa uključuje javne spomenike, ready-madeove, elemente performansa, instalacije, konceptualne proklamacije, tekstualne radove, crteže i slike. Sve ih povezuje smisao za humor koji se kreće od suptilne ironije i apsurda do ismijavanja i karnevalizma.
Podijeli na društvenim mrežama