Art – kino Croatia postaje javna ustanova

Osnivanje javne ustanove Art-kino na
konferenciji za novinare najavili su riječki gradonačelnik Vojko
Obersnel, pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar i
voditeljica Službe za audiovizualnu djelatnost Odjela za kulturu Grada
Rijeke Slobodanka Mišković. Art-kino Croatia trenutačno funkcionira na
projektnoj osnovi, kao projekt Odjela za kulturu Grada Rijeke. Razvoj
kina, kao i ukupni razvoj filmske djelatnosti u Rijeci, ali i
administrativna ograničenja vođenja projektne organizacije, dovele su do
odluke o osnutku javne ustanove Art-kino Croatia. U razdoblju od četiri
godine, koliko djeluje Art-kino Croatia, kino je posjetilo više od
80.000 posjetitelja. U Rijeci očito postoji publika za programe koji
nudi Art-kino Croatia, a Grad Rijeka prepoznao je potrebu za održavanjem
i unaprjeđenjem kulturnog standarda postignutog u Art-kinu Croatia, što
namjerava postići kroz javnu ustanovu.

Sredstva koja će Grad Rijeka
izdvajati za rad buduće javne ustanove trebala bi ostati na sadašnjoj
razini, dok bi se sredstva za programe iz drugih izvora trebala
povećati. Dio priljeva sredstava očekuje se iz vlastitih sredstava
budući da javne ustanove imaju daleko veće mogućnosti
samofinanciranja. Kao javna ustanova, Art-kino će biti u mogućnosti puno
lakše ulaziti u međunarodne projekte financirane iz različitih
međunarodnih fondova, povezivati se s drugim ustanovama i organizacijama
na razvoju programa i realizirati programe putem suradničkih projekata,
platformi i mreža te tako dodatno doprinijeti programskoj i
financijskoj stabilnosti Art-kina.

“Od 2008. godine kada je s
radom započelo Art kino, pokazalo se izuzetno uspješnim; i po programima
i broju gledatelja, a i sudeći prema praćenju rada od strane različitih
institucija. Na osnivanje ustanove odlučili smo se upravo zbog
činjenice što su svi djelatnici kina, zapravo djelatnici gradske uprave.
Slične ustanove imaju i drugi gradovi u Europi. K tomu, na ovaj način
Art- kino puno će uspješnije prikupljati sredstva fondova i putem
različitih natječaja”, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Pročelnik
Šarar naglasio je kako Art-kino ovo zaslužuje, zbog predanosti i
ambicioznosti programa i zbog činjenice što je u četiri godine postalo
nezaobilaznim mjestom riječke kulturePročelnik
Šarar naglasio je kako Art- kino ovo zaslužuje, zbog predanosti i
ambicioznosti programa i zbog činjenice što je u četiri godine postalo
nezaobilaznim mjestom riječke kulture. “Kino će tako postati jeftinije
za gradski proračun, omogućit će mu se organizacija ugostiteljske
djelatnosti i dobivanje pokroviteljstava, mnoge će motivirati na
bavljenje filmom, a najmlađe educirati”, istaknuo je Šarar.

Nakon Odluke Gradskog vijeća koja se očekuje
krajem prosinca ove godine, kazala je Mišković, potrebno je ishodovati i
suglasnost nadležnog Ministarstva kulture. Svi formalno-pravni
preduvjeti za registraciju ove ustanove bit dovršeni u veljači iduće
godine, što znači da bi u novoj formi Art kino trebalo nastaviti s radom
od ožujka 2013. godine. Uz hrvatski film, u Art kinu u velikom su
postotku zastupljeni i filmovi talijanske, francuske, britanske i
japanske i češke produkcije. Ujedno, nakon 15 godina, Rijeka je dobila i
ljetno kino koje je zabilježilo izvrsnu posjećenost tijekom srpnja. U
Rijeci očito postoji publika za program koji nudi Art-kino Croatia, a
Grad Rijeka prepoznao je potrebu za održavanjem i unaprjeđenjem
kulturnog standarda postignutog u Art-kinu Croatia, što namjerava
postići kroz javnu ustanovu. Art-kino financira Grad Rijeka, Hrvatski
audiovizualni centar, Ministarstvo kulture RH i Europska unija kroz
programe Media i Europa Cinema. Dio programa je izravno pokriven
sredstvima različitih donatora – od stranih veleposlanstava i kulturnih
centara pa do privatnih i javnih, domaćih i stranih, kulturnih
fondacija. Art-kino djeluje kao platforma za razvoj riječke
audiovizualne djelatnosti te je preuzelo na sebe ulogu promotora filmske
kulture. Art-kino je mjesto, ne samo prikazivanja i gledanja filmova,
već i raspravljanja o njima, edukacije, komunikacije i istraživanja
umjetnosti pokretnih slika, filmske refleksije i refleksije o filmu.

Art-kino
će se razvijati kao središnja gradska ustanova i središnje gradsko kino
s raznovrsnom kontinuiranom ponudom kvalitetnog filma s programom za
djecu i mlade, bit će filmsko središte s odgojnim i obrazovnim
programima, kao i živo središte gradskog društvenog života. Prilikom
pokretanja projekta Art-kina cilj je bio razvoj filmske publike u
Rijeci. No, projekt je prerastao u kontinuirano djelovanje. Kino je po
svojim obilježjima postalo kulturna institucija s profiliranim
programom, brojnom publikom i, što je najvažnije, jasnom javnom ulogom.
Upravo je zato u ovom trenutku potrebno provesti organizacijsku reformu.
Sukladno hrvatskim zakonima, jedini primjeren organizacijski oblik je
stvaranje javne ustanove. Djelovanjem Art-kina omogućuje se ispunjenje
kulturnih i obrazovnih potreba građana Rijeke, koji su u protekle četiri
godine pokazali izniman interes za programe koji se održavaju u kinu.

Osnivanjem javne ustanove riješit će se problem
nerazvijenog sustava distribucije i nedostatka mjesta za prikazivanja
kinotečnih i recentnih umjetničkih te eksperimentalnih, animiranih i
dokumentarnih filmova. Isto tako, javna ustanova doprinijet će
obrazovanju – unatoč tome što je filmska kultura dio školskog programa,
ona je u stvarnosti potpuno marginalizirana između ostalog i zato što ne
postoji mjesto gdje bi se na zadovoljavajući način mogli predstaviti
filmovi koji su dio školskog programa. Art-kino Croatia se i u 2012.
godini nametnulo kao nezaobilazno mjesto u kulturnoj ponudi grada,
svakodnevno nudeći kvalitetan filmski program.

U ovoj godini 
Art-kino Croatia se intenzivno bavilo i ulaganjem u tehnologiju te su za
to osigurana sredstva na nacionalnom i međunarodnom natječaju.
Digitalizaciju dvorane Art-kina sufinancirat će Ministarstvo kulture
koje će pokriti do 70 posto ukupnih troškova digitalizacije. Najveći dio
preostalog iznosa osiguran je iz fondova EU – kino je dobilo potporu u
iznosu od 20.000 eura na upravo završenom natječaju za digitalizaciju
kina 14/2012., provedenog u sklopu MEDIA programa Europske Unije,
odnosno Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i
kulturu. Art-kino Croatia je jedino hrvatsko kino koje je u ovoj godini
dobilo potporu MEDIA programa za digitalizaciju. Osim toga, za svoju
programsku orijentaciju, Art-kino Croatia je primilo potporu mreže
Europa Cinemas u iznosu od 12.627,00 eura.  Europa Cinemas je mreža koja
je dio MEDIA programa Europske komisije namijenjenog razvoju europskog
filma i filmske industrije. Treba spomenuti i Ugovor o sufinanciranju
filmske proizvodnje između Grada Rijeke i HAVC-a koji je jedinstven u
hrvatskim okvirima.

I drugi gradovi provode mjere kulturne
politike usmjerene prema održanju distribucije i javnog prikazivanja
umjetničkog i europskog filma. Tako u Zagrebu rade Kino Tuškanac, Kino
Europa i Dokukino, kao stalna mjesta prikazivanja filmova ovakvog
profila. Ova kina vode udruge ili umjetničke organizacije koje sredstva
za održanje pogona i programa dobivaju iz proračuna Grada Zagreba. U
Puli djeluje javna gradska ustanova Pula Film Festival u okviru koje
radi Kino Valli. Slično je i u Splitu gdje Kinoteka Zlatna Vrata rade u
okviru javne ustanove Pučkog otvorenog učilišta u Splitu. U čitavoj
zapadnoj Europi, posebice u Francuskoj i u Skandinaviji, kina postaju
središta gradskog društvenog života, a trend zatvaranja kino dvorana u
središtima gradova je usporen zahvaljujući mjerama kulturne politike u
ovih zemalja. U Ljubljani je tako pored Slovenske kinoteke, koja djeluje
čitav niz godina, 2008. godine osnovana i gradska javna ustanova Kino
Dvor. Dakle, riječki model je na tragu rješenja u našem okruženju koja
su pozitivno utjecala na razvoj filmske djelatnosti u ovim gradovima te
su osigurala kvalitetan odgovor na izraženu kulturnu potrebu građana.