„Izložbom u Dnevnom boravku samo postavljam jedno pitanje; kada tehnologija počne više škoditi nego doprinositi društvu, kako ćemo znati?“, objašnjava Jakov problematizirajući upotrebu umjetne inteligencije u kreiranju fotografija.
„Rasprostranjenošću umjetne inteligencije, svatko je dobio pristup savršenom obliku prevare zbog mogućnosti kreiranja fotografija pomoću umjetne inteligencije, te se od tog trenutka više ne može istinski znati je li kreator neke umjetnine sam napravio tu umjetninu ili je jednostavno naredio umjetnoj inteligenciji da je napravi za njega“, kaže ovaj mladi fotograf i dodaje:
„Kao kada se otisne previše novčanica pa novac izgubi vrijednost, tako i ovime umjetnost može gubiti na vrijednosti. Kako znati je li umjetnost autentična ili je generirana umjetnom inteligencijom? Ova izložba služi upravo tome – da usporedite generirane i vlastoručno izrađene fotografije. Također, ova izložba ne nudi odgovor, već samo produbljuje početno pitanje.“
Ovaj mladi fotograf isto tak ističe da je manipulacija fotografijom puno starija od početka korištenja umjetne inteligencije. Prva prevara fotografijom tijekom postprodukcije dogodila se još 1861. godine. Započelo je prevarom ranjivih osoba koje se lako moglo nasamariti obećavanjem da će dobiti fotografiju s duhom neke drage pokojne osobe. Prevaranti su napravili portret te osobe i pomoću duple ekspozicije naknadno dodali preeksponirani bijeli lik na isti portret, čime se dobio izgled duha davno pokojne osobe. Nakon što su ljudi shvatili da ih se tako može varati, pojavila se potreba za novim načinima varanja naivnih, pa su fotografi razvijali nove ideje prevara. Godine 1960. nastala je i prva slika koju je kreirala umjetna inteligencija te ju se od tada nastavilo razvijati.
Izložbom u Dnevnom boravku prikazana je struktura prirode, no zapravo se radi o njezinom narušavanju zbog nekih tvorevina čovjeka kao što je umjetna inteligencija koja je, kako kaže, sposobna manipulirati našim mišljenjima i osjećajima kroz fotografiju. „I ono što me, kao fotografa, također muči, točnije zabrinjava, je to što sada možemo uzeti zasluge za nešto što nismo sami napravili“, kaže Jakov.
Jakov radi u prostoru makro fotografije gdje u formatu 1:1 prezentira detalje iz prirode. U svom radu dodatno se igra promatračevom percepcijom jer na prvi pogled sve fotografije se doimaju autentične, da bi se čitanjem koncepta izložbe osvijestila dodatna dimenzija prezentiranih radova. Jakov na taj način uključuje promatrača u proces stvaranja i vizualnog kodiranja izložbe te na interaktivan način traži ključ originalnosti fotografija. Stoga je potrebno doći i pogledati izložbu da bi doživljaj bio potpun.
Izložba se može pogledati do 1. svibnja 2024.
O autoru:
Jakov Finderle mladi je fotograf u procesu školovanja. Trenutno je maturant u srednjoj školi u Rijeci i pohađa smjer za intermedijskog fotografa u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi. Fotografijom se počeo baviti čim se upisao srednju školu. Kroz svoju fotografiju najčešće prikazuje detalje iz svoje okoline, no ti isti detalji često simboliziraju nešto sasvim drugo.
Danas će mu u Pazinu, u Galeriji Društva likovnih stvaratelja, u sklopu obrane završnog rada za kvalifikaciju intermedijski fotograf, biti otvorena i izložba fotografija na temu negativnosti koje nas okružuju. Time bi podsjetio svoju publiku da problemi koje smo “pomeli pod tepih” i dalje postoje. Ovaj završni rad radio je pod mentorstvom profesorice Borke Širole.
Podijeli na društvenim mrežama