Primanje vijesti u stanju koncentracije i dekoncentracije
Nobelova nagrada za mir dodijeljena je ove godine Europskoj uniji – za doprinos u promicanju mira na kontinentu. “EU i njezini prethodnici doprinose već šest desetljeća promidžbi mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi” – reći će prilikom obrazloženja odluke o dodjeli nagrade tajnik Vijeća Europe Thorbjoern Jagland, zaključivši pri tome da bi ova odluka mogla izazvati mnoge kontroverze te pobuditi mnoge rasprave za koje se – kako i sam kaže – nada da će ih biti.
Čitajte dalje
Dva šoka pred Godinu vjere – i jedan od prije!
Šok je stanje kada, laički rečeno, čovjeka strefi nešto od čega ostane u šoku. Tako postoji: šok u medicini – kada ljudski organizam ostane bez dovoljno kisika; šok u ekonomiji – kada ljudski organizam ostane samo na kisiku; šok u psihologiji – kada čovjek jednostavno ostane paf.
Čitajte dalje
Studentska ćakula – priča za laku noć
Nastava na fakultetu često može biti dosadna, ali spontani studentski razgovori u pauzi između dva predavanja znaju biti veoma zanimljivi, pogotovo kada se razvije diskusija na temu stvaranju društva u kojemu je sve besplatno. Riječ je naravno o ljudskom društvu, jer životinje, ptice i kukci već su odavno dostigli taj stupanj PRIRODNE zrelosti.
Čitajte dalje
Mali ljudi, veći od vlastite države
I posljednji slučaj prikupljanja novčane pomoči za liječenje jednog bolesnog djeteta, još jednom je potvrdio da Hrvatska, gledano ljudski, ima veoma loš sustav zdravstvene zaštite, ali kao i u bezbroj sličnih prilika do sada, ponovo se pokazalo da u njoj ima puno dobrih ljudi.
Čitajte dalje
Mislim, dakle mozgam
Inflacija štrebera dovela je svijet do ruba opstanka, zato je izazov modernog obrazovanja potaknuti današnje učenike na razmišljanje – u pravom smjeru i k pravom cilju. Osim redovnih škola, ova zadaća obaveza je i odgovornog novinarstva, koje takvim pristupom postaje aktivna medijska podrška suvremenom odgoju i obrazovanju. U tom smislu moguće su razne pedagoške forme i metodičke konstrukcije koje su samo stvar mašte.
Čitajte dalje
Evanđelje po Vatrenima
U ono vrijeme dok je Izbornik hrvatske nacionalne nogometne vrste ulazio u Brisel, uze prvu jedanaestoricu nasamo te im putem reče: “Evo, ulazimo u Brisel i Ćirin Sin bit će predan glavarima novinarskim i pismoznancima. Osudit će ga na smrt i predati poganima da ga izrugaju, izbičuju i razapnu, ali on će drugi dan poslije utakmice uskrsnuti.”
Čitajte dalje
Hrvatska na razmeđu moderne i komplementarne medicine
U mnogim zemljama razvijenog svijeta komplementarna i moderna medicina žive u skladnom suživotu, zahvaljujući prvenstveno uređenim zakonskim odnosima koji reguliraju poziciju i status alternativnih medicinskih usluga. Unošenje reda u tom segmentu zdravstvene ponude bilo je jedno od predizbornih obećanja aktualnog ministara zdravstva Rajka Ostojića, što bi raznim oblicima komplementarne medicine osiguralo ravnopravan položaj i u Hrvatskoj. Hoće li ministar uspjeti premostiti glavne prepreke koje tome stoje na putu?
Čitajte dalje
Narodno stvaralaštvo u doba narodnih preporoda
Svaki narod ima svoj vlastiti preporod: nacionalni, politički i kulturni pokret. Hrvatska ima čak i dva. Prvi Hrvatski narodni preporod razvio se u prvoj polovici 19. stoljeća pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, a drugi početkom 21. stoljeća pod utjecajem demokratizma i defetizma. Oba razdoblja obilježilo je lirsko domoljubno pjesništvo gdje središnje mjesto zauzimaju budnice i davorije.
Čitajte dalje
Novi (gandijevski) pokret prema slobodi
Masovna kontrola ljudi temelji se na oskudici i strahu. Obje pojave egzistiraju u cijelom svijetu kao produkt globalne planske politike elita kojoj se možemo suprotstaviti gandijevskim otporom. – poanta je izvrsnog dokumentarnog filma Fostera Gamblea.
Čitajte dalje
Diktature u Hrvata
Ako pođemo od pretpostavke da je sloboda jednog ljudskog društva odsustvo svakog oblika diktature, slobodno možemo konstatirati da na svijetu ne postoji narod koji živi u slobodi. Pitanje je samo kroz kakve oblike diktature prolazi. U razdoblju od 1945. do 2012., hrvatski narod bilježi tri, koje smo svrstali u sasvim jasne vremenske okvire.
Čitajte dalje
“Što će Hrvatskoj Rade Šerbedžija”?
Ovo je pitanje koje je jednom diplomiranom katoliku nedavno palo na pamet, i to upravo negdje na pola puta od Uskrsa do Velike Gospe, što je obično kritični period između dva velika katolička blagdana u kome kršćanski duh velikih Hrvata malo popusti u koncentraciji pa ih obuzmu neke nečastive misli.
Čitajte dalje
Nije zlato sve što sja
Olimpijske igre su u tijeku. Mnogi ih shvaćaju veoma ozbiljno, neki i preozbiljno – čak toliko da u žaru sportske borbe zaborave na duh olimpizma: Pošteno pa kako bude.
Čitajte dalje
Pokazna vježba pravne države
Zatvaranjem Poglavlja 23. – pravosuđe i temeljna prava (najtežeg ispita u pristupnim pregovorima za punopravno članstvo u EU), Hrvatska je dokazala da su reforme i razvoj našeg pravosudnog sustava donijele ploda, ali opći je zaključak da u tom području još uvijek ima jako puno posla. To znači da je u zemlji teoretski uspostavljena vladavina prava, ali bolan proces tranzicije iz kaubojske u pravnu državu još uvijek nije završen.
Čitajte dalje
Neki novi klinci
Drunvalo Melchizedek jedan je od onih poznatih svjetskih faca koji Zemljom šire razne neobične priče. Meni je posebno interesantan, jer spada u onu vrstu neobičnih likova koji je u stanju unijeti totalni nered u svako znanstveno područje kojega se dotakne, nakon čega često slijede jednako zanimljive reakcije konzervativne akademske opozicije.
Čitajte dalje
RTZ i HRT – paralele dvaju vremena
29. lipnja 1990. Sabor Republike Hrvatske izglasao je Zakon kojim je Radiotelevizija Zagreb (RTZ) preimenovana u Hrvatsku radioteleviziju (HRT). Nedugo zatim, RTV pretplata preimenovana je u RTV pristojbu. Razlika između Radiotelevizije Zagreb i Hrvatske radiotelevizije, kao i RTV pretplate i RTV pristojbe, je – DRASTIČNA.
Čitajte dalje
“Religija” kvantne fizike
Rijetko koji likovi u povijesti ljudske civilizacije izazivaju u meni više zanimanja od drevnih proroka. Historičari ih mahom opisuju kao ljude koje krasi mudrost i dobrostivost. Čitajući svete tekstove (raznih kultura), uvijek sam dolazio do zaključka da se iza ovih ljudskih osobina krije uvid u neko skriveno znanje o prirodi života, koje ljudima daruje mir i spokoj, a nije vezano uz razvoj sredstava za proizvodnju materijalnih dobara.
Čitajte dalje
Život na klik i daljinski
Imam skoro pedeset godina, a nikada se u životu nisam potukao, nikada doživio neke ozbiljne verbalne ili fizičke prijetnje, niti sam ikada u vrijeme mira uživo iz neposredne blizine svjedočio bilo kakvom obliku uličnog nasilja. Zvuči nevjerojatno, ali kriminalci, lopovi, siledžije, huligani, fašisti, šovinisti, nacisti, teroristi (i sva ostala banda bjelosvjetska) nisu nikada u nekoj značajnijoj mjeri zašli unutar granica mojeg bliskog životnog fizičkog prostora. Čak sam i u vrijeme rata dobrim dijelom bio pošteđen nekog većeg neugodnog iskustva bez obzira na veoma opasno i nadasve prijeteće okruženje u kojem sam se tada nalazio. No ipak, osjećaj da živim u svijetu nasilja je u meni veoma prisutan. Koliko u tome ima moje vlastite krivice?
Čitajte dalje
Duhovna inteligencija – glavna osobina lidera 21. stoljeća
Kada je još 2001. godine na predstavljanju zbornika posvećenih ljudskim vrijednostima, po programu Sathya Sai duhovnog obrazovanja – autorice Vesne Krmpotić – prof. dr. Mirjana Nazor ukazala na važnost pojma “duhovna inteligencija”, malo tko od mnoštva prisutnih prosvjetara je bio svjestan da je riječ o pojmu kojim suvremeno obrazovanje ulazi u 21. stoljeće. O tome, što je duhovna inteligencija, koliko je prisutna u svijesti čovječanstva te kakve su u tom pogledu obrazovne perspektive modernog društva, govorimo u današnjoj kolumni.
Čitajte dalje