Znakovi u (ne)vremenu i prostoru
Promatrajući ljudsku povijest sa stanovišta kulturne antropologije lako uočavamo jedan evolucijski razmak između čovjeka i lančano nižih primata, unutar čijeg raspona jasno možemo razlučiti (analizirati i razvrstati) raznolike modele ponašanja u vrsti. Svaki civilizacijski zaostatak, kao i napredak vrste u vremenu, imaju svoju povijesnu sliku, ovisno o tome jesmo li na određenoj točki razvojnog ciklusa bliže čovjeku ili njegovom majmunolikom srodniku.
Čitajte dalje
Zašto ne volim književne večeri?
Ako me nekada vidite na književnoj večeri, priređene u svrhu promocije nečije knjige, to najvjerojatnije znači da sam tu po službenoj dužnosti (kao, recimo, organizator skupa) ili sam došao po prisili savjesti (na nečiji poziv koji nije pristojno odbiti). U svakoj drugoj prilici nastojim biti nenazočan. Tumačenje motiva koji stoje u pozadini takvog krajnje nesocijaliziranog ponašanja slijedi u nastavku.
Čitajte dalje
Diplomiranje kulture
Kada se kao pisac kolumne nađete u situaciji da imate aktualnu društvenu temu koju naprosto ne smijete zaobići, tada vam ostaje samo pitanje radnog koncepta – Kako joj prići? U takvim prilikama nastojim procijeniti vlastitu razinu stručne kompetencije kako bih mogao odredio ispravan kritički smjer iz kojega smijem promatrati, diskutirati i zaključivati. Ako znam da nešto znam, onda otvaram temu iz pozicije znanja, no ako priznam sebi da cijelu stvar ne poznam dovoljno, onda se usuđujem samo podijeliti neke osobne dojmove. Tako je i ovoga puta.
Čitajte dalje
Neurolingvističko reprogramiranje Južnih Slavena
Postoji priča da je studioznom planiranju Hitlerove ratne strategije za okupaciju područja tadašnje Jugoslavije prethodila svojevrsna „psihijatrijska izvidnica“ koja se vratila u Berlin sa jednom strateški veoma važnom dijagnozom psihološkog profila domicilnog stanovništva: „Narod sklon glasinama“. U Ministarstvu narodnog prosvjećenja i propagande, Paula Josepha Goebbelsa, ova informacija primljena je s osmjehom.
Čitajte dalje
”Druže sudac, igrao sam rukom…”
„Uzori, idoli, heroji, što god, njihova misija bi trebala biti istina i poštenje. Oni bi trebali biti ljudi koji svojim radom šire tu spoznaju. Dužnost i obveza uzora je da govori istinu, čak i ako ta istina nije najprihvatljivija u određenom trenutku. Naša je etička dimenzija jednako važna kao i estetička. …Ljudi koje idealiziramo moraju stvarnost činiti boljom. Ne smiju biti kukavice.“
Čitajte dalje
Duhovno „prokletstvo“ kršćanske kulture
Nekada davno dok nam je državu vodio Tito, politika je bila umijeće mogućeg, ali sad kada ju vodimo sami više mi se čini kao umijeće nemogućeg. Iz godine u godinu političke prilike postaju toliko komplicirano-kompleksne da ih s vremena na vrijeme treba raščlaniti na pojedina jednostavna pitanja kako bi lakše razumjeli cjelinu i donijeli ispravne političke odluke. Jedna od takvih situacija je i dalje aktualna tema sirijskih izbjeglica. Zato odmah krećemo s mjesta. Najprije malo u rikverc, a onda u prvu.
Čitajte dalje
Rezolucije i potpisi
Kada na mjesto ministra koji pokriva resor znanosti i obrazovanja imate osobu koja spaja u sebi intelektualni duh znanstvenika i filozofa, samo je pitanje kada i u kojoj mjeri će njegov osobni svjetonazor izazvati žustre znanstvene polemike. Problem nastaje u pristupu istini – kao logičnoj eksperimentalnoj činjenici ili intuitivno-spoznajnoj refleksiji. Prvi pristup zahvaća svemir u dijelovima, a drugi u njegovoj cjelini. Za razliku od svog kolege, ministra kulture, koji je svojim „znanstvenim“ svjetonazorom javnosti nametnuo sasvim prizemnu i potpuno neprimjerenu povijesnu dilemu „ustaše ili partizani?“, ministar Šustar leti u Nebo – „evolucija ili kreacionizam?“.
Čitajte dalje
Bombaška lektira
Ovotjedni tematski ciklus aktualnih društvenih rasprava obilježila je medijska debata o novoj školskoj lektiri, koja svoju javnu akademsku kulminaciju doživljava u večernjim satima 2. ožujka, na prvom programu Hrvatske televizije. Ključni trenutak zbio se u devetoj minuti emisije Otvoreno kada svekoliko tv gledateljstvo saznaje dramatičnu vijest da je u hrvatski školski i sveučilišni sustav podmetnuta bomba, tempirana još u vrijeme poznatog bombaša na hrvatske đake Stipe Šuvara, a eksplozija se navodno dogodila u trenu kad je Borisu Jokić „narastao repić“. Ima i nastradalih.
Čitajte dalje
Dijalektički antimaterijalizam
Sloboda mišljenja i govora najveći su jamac zdrave demokracije i svekolikog društvenog napretka. Sumiram tako s vremena na vrijeme razinu vlastitih sloboda koje sam imao prilike iskusiti u dva različita životna politička razdoblja. Razlika je očita: Nekada, u vrijeme socijalizma, morao sam paziti što govorim o politici, a danas moram paziti što govorim o znanosti.
Čitajte dalje
Minimalne plaće i maksimalni poslovi
Državni inspektori veoma su dosljedni u izricanju drastičnih kazni kada u dnevnoj blagajni poslodavca nađu nekoliko kuna viška, ali viškove u broju (prisilno) prekoračenih radnih sati i količinu nepropisnih vrsta dopunskih poslova, koje (prisilno) odrađuju zaposleni radnici, nitko ne primjećuje. I dok čekamo da se o tome povede ozbiljna saborska rasprava, sami otvaramo temu i razmatramo problematiku ovog modernog ropstva.
Čitajte dalje
Zumba, zumba maškare
Gotovo je vrijeme karnevala, skinute su maske, ostale su uspomene – i sada se samo priča o zgodama i nezgodama maškara. Tko se u što zamaskirao, iza kakve maske se skrivao? Kakvu je tko uniformu nosio, čije brkove je pustio? Tako jednom aktualnom liku ovih karnevalskih dana pronađoše neku davnu zaboravljenu sliku. Ne zna se godina i ne zna se dan, vidi se samo da je bio maskiran. Djeca bi rekla – vidi mama, dimnjačar!
Čitajte dalje
Dolje Windowsi, živio Linux
Svakoga dana na nekoliko sati ostavljam posao u kojem uživam, da bih obavio posao od kojega živim. Zaključujem kako je to nepravedno i zamišljam svijet u kojemu bih mogao neprestano raditi ono što volim. Vidim čistu zelenu prirodu. Sunčani je dan, temperatura zraka oko 22, sa sjeverozapada piri lagani maestral, more mirno do malo valovito, a cijena moga rada samo je unutarnja nagrada – osjećaj užitka koji se ne može platiti novcem. Kakav prekrasan san!
Čitajte dalje
Ljudi računala
Društvene znanosti već mi se dugo vremena čine poprilično šture u svojoj znanstvenoj priči o prirodi ljudi i njihovom društvu, zato mi je veoma drago kada mi se pruži prilika da možemo sagledati stvari iz jedne sasvim drugačije perspektive, odakle se ljudski sukobi na ljevici i desnici mogu promatrati gotovo laboratorijski. Ovoga puta stojimo ispred kompjutera i povezujemo konce putem informatike i računalstva. Nećemo puno komplicirati – krećemo iz Wikipedije, od osnova informatičko-računalne pismenosti.
Čitajte dalje
Nacionalni ku(ku)rikulum
Kada iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pošalju na javnu raspravu službeni dokument u čijem naslovu se nalazi riječ „kurikulum“, to je pouzdani znak da slijede nove promjene u hrvatskom školstvu čiji prijedlozi uvijek izazovu burne rasprave. Ovoga puta riječ je o novom modelu opisnog ocjenjivanja koji bi trebao stupiti na snagu od slijedeće školske godine. S pedagoške strane nemam primjedbi, dapače, čini mi se vrlo pozitivnim. Negativno je samo to da su problemi sa kojima se susreću naši učitelji sve manje pedagoški, a sve više policijski. I nije šala – to je OPISNA OCJENA.
Čitajte dalje
„Flower power“
Starim prosvijetljenim rokerima sigurno je ostao u sjećanju davni hipijevski slogan koji je 60-ih godina prošlog stoljeća prijetio slomom svjetskog poretka. Miris cvijeća širio se trulim Zapadom, opijajući mlade utopijskom idejom šarenih boja: da se može živjeti samo od ljubavi, uz psihološku podršku lake droge, seksa i rokenrola. Na kraju su ipak prevladali narodnjaci. Dubljom glazbenom analizom uzroka i posljedica ovog velikog prevrata, kao i novim perspektivama u vremenu i prostoru, bavimo se u ovotjednoj kolumni.
Čitajte dalje
Poraz veći od pobjede
Jednoga dana neki će klinci možda u nekoj školskoj čitanki pročitati priču: Bilo jednom u dalekom Perthu. Slavni Lleyton Hewit na zalasku svoje velike sportske karijere igrao je jedan od svojih posljednjih teniskih mečeva protiv mladog amerikanca Jacka Socka. Prvi je set, kod rezultata 5:4 za njegovog suparnika servira za svojih 40:0. Linijski sudac proglašava aut. Hewit se priprema za drugi servis, ali njegov PROTIVNIK mu javlja da provjeri poen, jer misli da je lopta bila dobra. U publici oduševljenje. Hewit gleda u čudu…ne propušta priliku i traži potvrdu kamere. Snimka pokazuje da je lopta na crti… Gledalište pada u trans. Sock je sretan kao malo dijete. Dečko, sa koje si planete?
Čitajte dalje
Dobre vibracije
Kako ući u novu godinu nego sa dobrim vibracijama, pogotovo ako ih crpimo iz obnovljivih izvora energije za koje nam nisu potrebna velika ulaganja. Treba samo, kao što su mene učili u školi, biti pravilno usmjeren. Ako nešto krene po lošem, znači da nas je netko krivo usmjerio.
Čitajte dalje
Teorijska kriza filozofije i praktična sumnja u dobro
Odvajanjem područja znanja od filozofije, u doba aleksandrijske škole (4.-3. stoljeće p.n.e.), povijesno nastaju znanstvene discipline. S vremenom ovaj proces odvajanja napreduje u tolikoj mjeri da se taj međusobni kontakt u potpunosti gubi, što dovodi do toga da suvremena znanost postaje prijetnja čovječanstvu. Razlog tome je gubitak moralnog aspekta, koji čini globalni stup filozofske misli, kako u predmetu tako i pristupu. Biti znanstvenik a ne biti u dovoljnoj mjeri filozof, loša je praksa, čije posljedice, pokazalo se to, nanose veliku štetu svijetu oko nas.
Čitajte dalje