Evolucija Crkve – u potresu i na propuhu
Uvod u ovu kolumnu vrlo je kratak. Aktualnost trenutka dozvoljava da budemo konkretni i koncizni: Zašto katolički vjernici vole papu Franju? Mišljenja o tome ovise o doživljaju vjere i pastirske uloge Svetog Oca u Rimokatoličkoj Crkvi, pa tako i moje. Prije nego i sam iznesem o tome svoje konačno vlastito gledište, odlazimo na kratko u godinu 1962. Jedanaesti je listopada, početak zasjedanja Drugog vatikanskog koncila, kada papa Ivan XXIII. – kome je siromašni puk, još za njegova života, nadjenuo ime „Dobri papa“ – izgovara možda najzvučniju rečenicu koja je ikada odjeknula u rimskoj bazilici sv. Petra: „Ja nisam važan.“
Čitajte dalje
Pomaci u vremenu
Vijest koja je ovih dana šokirala hrvatske poreznike glasi: „Ukinut PDV na doniranu hranu!“ Zakonodavci su, tako se priča, uvažili prijedlog građanske inicijative koja je uspjela dokazati da je godišnjih 400 tisuća tona bačene hrane smrtni grijeh (od čega ljudi u svijetu doista umiru). Pitanje je samo zašto se čekalo tako dugo, kada se zna da već i najmlađa vrtićka djeca recitiraju i crtaju o tome da se kruh ne smije bacati? No, kao i obično, trudimo se biti konstruktivnu. Analiziramo uzroke, potičemo razmišljanje, tražimo rješenja.
Čitajte dalje
Oprez u darivanju i prijavljivanju RTV prijamnika
Božićni blagdani polako se bliže. Ljudi dobre volje često u ove dane požele obradovati svoje siromašne sugrađane darivanjem vrijednih poklona koji će im olakšati ili uljepšati život. Takva humana gesta uvijek je dobrodošla, no budimo oprezni. U frekvencijsko-naplatnom području koje pokrivaju odašiljači programa Hrvatske Radio televizije nikako se ne preporuča božjoj sirotinji pokloniti RTV prijamnik, jer bi im takav poklon mogao samo još dodatno zagorčati bivanje i postojanje na ovome svijetu.
Čitajte dalje
Kulture i barbarizmi
„Svaka kultura je nastala u susretu s drugom kulturom, samo je barbarizam autentičan“ – rekao bi Goran Bregović. Ne znam je li ovo Bregina izvorna misao ili je posegnuo za nečijom tuđom, ali meni se toliko svidjela da sam u čas-posla izvukao iz nje jedno vrlo ozbiljno maturalno pitanje: Mogu li dvije različite kulture (jedna na dobro druge) nadvladati vlastite barbarizme?
Čitajte dalje
Dlake u jajetu
Od kada je svijeta i vijeka ljudi su se međusobno pomagali, neki manje neki više. Na ovim prostorima, uzduž cijele naše domovine, to je stvar opće duhovne kulture. Danas u tom pogledu želimo ići u korak sa EU – zaostajući sami za sobom. Kakve li ironije!
Čitajte dalje
Komparativni izvori znanja
Nedavna najava reforme školstva donosi, i ovoga puta, zanimljive novosti koje za sobom, kao i obično, povlače i razne kritike. Tako Profesor Vladimir Paar govori o pretjeranoj liberalizaciji u izboru predmeta, koju smatra veoma opasnom jer, po njegovom mišljenju, ozbiljno prijeti izbjegavanjem nekih „tvrdih“ znanja (informatika) i zanemarivanjem onih temeljnih (prirodoslovlje). Čitajući ovu primjedbu, uočavam tri ključna pojma: „izbor“, „izbjegavanje“ i „zanemarivanje“ koja su me odvela u neka šira razmišljanja o propuštenom – a to je afirmacija kulture učenja, metodom komparativne kritike izvornika. Još nijedna reforma se toga nije sjetila.
Čitajte dalje
Račun za majonezu
Predizborno vrijeme prava je prigoda za razne tužibabe. Ali ova moja nije politička, nego sasvim osobna, mada se pomalo tiče zaštite nekih osobnih prava svih nas. Prije svega prava na dostojanstvo, na svakome mjestu i u svakoj prilici – pa i onda kada kupujemo kruh i mlijeko. No krenimo polako u samu temu.
Čitajte dalje
Pet minuta samoće
„Izložbe, kina, koncerti, kazališta…to su mjesta na kojima izbjegavam društvo. Stvar je naprosto tehničke naravi. Za potpuni doživljaj umjetničkog djela treba mi pet minuta samoće. Zato, kada me spazite negdje na takvome mjestu, molim da se poštuje moja privatnost.“
Čitajte dalje
Pomrčina
Svakih četiri do pet godina građani demokratskih država imaju prilike promatrati golim okom jedan osobito čudesan astronomski događaj – pomrčinu. To je ono kad nečija zemlja uđe u nečiju sjenu i nastane mrak. Ove godine ta se pojava može dobro vidjeti iz Hrvatske, od 24. listopada do 06. studenog.
Čitajte dalje
Sloboda meni i narodu
Stjecanje neovisnosti podrazumijeva prekidanje svih vrsta veza koje sputavaju nečiju slobodu, što ujedno pretpostavlja i posjedovanje punog prava na samostalno vezivanje i odvezivanje po vlastitoj želji. Hrvatska je to pravo iskoristila 8. listopada 1991., odvezivanjem od Beograda, a potvrdila 1. srpnja 2013., vezivanjem za Brisel. No, priča ide ponovo iz početka. Jer to je naprosto priroda svake svjetovne VEZE. Politika ovo nikada neće razmrsiti. Zato rješenje ovog problema tražimo u filozofiji. Kako postati slobodan?
Čitajte dalje
Boksački poučak
Na jučerašnji dan (1. listopada) prije 40. godina održan je možda najveći boksački meč u povijesti ovog borilačkog sporta, kada Muhamed Ali, poslije najteže pobjede u svojoj karijeri, izgovara antologijsku rečenicu: “Neka više nikada ne čujem išta protiv Džoa Frejzera.” No ima jedna koja mi je puno draža. Ona kada je rekao da ne želi ići „boksati“ u Vijetnam.
Čitajte dalje
Podizanje svijesti ili buđenje iz nesvijesti?
Ovoga tjedna obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nakon punih dvanaest godina od kako je Hrvatski sabor donio ovu odluku, prijedlog ovog kolumniste je da se ona ponovno razmotri i promijeni njezin službeni tekst. Obrazloženje slijedi u nastavku.
Čitajte dalje
Pogledi u daljinu iz neposredne blizine
Potaknut svakodnevnim vijestima o izbjegličkoj agoniji tisuća ljudi koji svakodnevno stižu u Europu, često se nađem u zamci raznih misaonih zapleta koji me putem suptilnog (i veoma podmuklog) mehanizma mentalnih racionalizacija, s velikom lakoćom, od čovjeka humaniste pretvaraju u suzdržano političko biće. To je onaj trenutak kada racionalna misao u ljudskoj svijesti nadjača emotivni (duševni) osjećaj i počinje mijenjati redoslijed mjesta u (prirodnom) poretku vrijednosti. Tako nešto ponekad izgleda razumno, često se čini da je nužno, ali na kraju shvatiš da je totalno pogrešno.
Čitajte dalje
Perspektive suživota liječnika i „nadriliječnika“
Nedavna vijest o smrti devetogodišnjeg dječaka iz Rijeke kojemu su roditelji „uskratili bolničko liječenje“ (točnije, odbili primjenu kemoterapije) ponovno je izazvala burnu medijsku raspravu. U većini komentara mahom prevladavaju neprimjerene osude majke i oca, gdje ih se proziva za „roditeljski nemar“ jer su u zamjenu za konvencionalni medicinski tretman svoje dijete „prepustili u ruke nadriliječnicima“ – a koji, prema mišljenju mnogih, zaslužuju jednaku osudu i oštru zatvorsku kaznu. No, kako stvari obično stoje, problem je negdje sasvim na drugome mjestu. Ne tražimo krivce – tražimo rješenja.
Čitajte dalje
Kiborgoetika
Jedna od primarnih slabosti današnjeg institucionalnog obrazovanja je veliki zaostatak školskog gradiva za razvojem znanosti. Ta golema zaostalost daje priliku privilegiranim znanstvenim elitama za stjecajem tehnokratske moći, što otvara ogroman prostor primjeni napredne tehnologije bez potpune kontrole. Svaki pokušaj da tijekom redovitog školovanja održimo korak sa velikom ekspanzijom znanja je gotovo nemoguć, no krajnje je vrijeme da putem obrazovnog sustava prestanemo stvarati vjernike (koji znanost promatraju nekritički) i počnemo odgajati mislioce – prije nego nam se mozak počne pretvarati u računalni softver.
Čitajte dalje
Zeko i potočić
Partnerski odnosi temelje se na ravnopravnost dvaju ili više partnera u postizanju zajedničkih interesnih ciljeva. U suprotnom (ako jedna strana samo sluša, a druga samo klima glavom) ovaj odnos postaje podanički. U braku i politici ono je osnova dobrog zdravlja, sreće i blagostanja – obitelji i naroda. Princip je isti, ali postoje nijanse.
Čitajte dalje
Europa na razmeđu razuma i straha
Naglim razvojem tehnologije i tehnike u proteklih stotinu godina svijet je postao globalno selo, no razmjeri migracije svjetskog stanovništva u posljednjih 20 godina (poticano širenjem zapadne „demokracije“ ) stvorili su to da cijela planeta postaje polako globalna multikulturalna zajednica, što predstavlja primarni politički i kulturološki izazov 21. stoljeća. Europa je upravo na takvoj kušnji. Jesmo li spremni na to?
Čitajte dalje
Psihologija i parapsihologija odgoja
„Ja sam Doris i udarila sam svoje dijete po guzi“- glasi rečenica koja je ovih dana izazvala lavinu stručnih i nestručnih polemika, protivnika i pristalica tradicionalne odgojne metode kontroliranog tjelesnog kažnjavanja djece. Riječ je o klasičnom sukobu pristalica znanstvene i pseudoznanstvene filozofije odgoja, gdje se dvije strane nikako ne mogu dogovoriti, mada je istina uvijek negdje u sredini, na mjestu gdje prevladava ZNANJE i RAZUM. To je nužno za shvatiti, jer jedno bez drugoga vodi do primjene članka 20. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojemu poprilično toga fali sa obje strane.
Čitajte dalje