Školske basne iz obrazovne prakse
Ako okupite nasumično grupu sportaša i svima im propišete isti program sportskog treninga, samo će rijetki postići uspjeh. Čak je i potpunom laiku apsolutno jasno da se najprije treba izvršiti selekcija na temelju prirodnih dispozicija te na osnovu testova inicijalnog stanja napraviti plan i program rada. I najtalentiranijeg nogometaša možete staviti u program atletike, ali sav njegov trud urodit će sportskim neuspjehom.
Čitajte dalje
Kozmička bajka Djece sunca
Oni su topli, vedri, dobrodušni, veseli, komunikativni, a vi ste sretan učitelj/nastavnik jer vaš školski sat je ispunjen radnom atmosferom kakvu samo možete poželjeti. Oni su, naravno, djeca s Downovim sindromom. Ne traže mnogo, a uzvraćaju stostruko. Uz dobru nastavnu pripremu, svaki provedeni radni sat s njima u razredu je čisti užitak – a u današnje vrijeme (kada u redovnim školama cvjeta maloljetničko nasilje) i posebna privilegija.
Čitajte dalje
Crno bijeli svijet(ovi)
Očekivanja su bila velika; početak je bio razočaravajući; u nastavku sam uživao. To je najkraći rezime mog osobnog doživljaja dugo najavljivane tv serije Crno bijeli svijet. A ključni trenutak mojeg kritičkog gledateljskog obrata je promjena gledateljske pozicije, kada sam pogled s mjesta „filmskog kritičara“ zamijenio rasterećenim pogledom generacijske publike. Učinak je bio iznenađujući: Crno bijeli svijet postao je šaren – komičan i zabavan. Baš kao i te osamdesete.
Čitajte dalje
Sve nijanse sive demokracije
Jedna od najvećih zabluda modernog čovjeka, koji teži potpunoj slobodi misli riječi i djela, je opće rašireno mišljenje da je društveni sustav liberalne demokracije totalna suprotnost kastinskom sustavu. No razlika je samo u nijansama sive koje variraju sukladno modelima državne politike. Kaste su naprosto civilizacijska konstanta, samo je pitanje promjena njihovog političkog položaja u vladajućem hijerarhijskom poretku društvenih skupina. Povijest je tekla, a BRAHMANI, KŠATRIJE, VAJŠIJE I ŠUDRE – od revolucije do revolucije – samo su mijenjali mjesta.
Čitajte dalje
U kontaktu s realnošću
ServiceMaster Company uspješna je američka tvrtka koja se bavi održavanjem stambenih i poslovnih objekata. Prema istraživanju uglednog poslovnog magazina Fortuna, koji rangira najuspješnije američke poslovne subjekte, ova kompanija nalazi se na listi unutar 500 najcjenjenijih. To i ne bi bilo toliko interesantno da po nečemu nisu doista posebni. Riječ je o neobičnom poslovnom pravilu tvrtke koja članovima uprave uvodi Dan služenja.
Čitajte dalje
Glavom kroz vrijeme
S vremena na vrijeme ponašam se ozbiljno i veoma odgovorno prema svom duševnom i mentalnom zdravlju. U te dane ne pratim vijesti i nastojim se družiti samo s ljudima koji žive izvan ovog vremena. S njima mi je uvijek ugodno, jer svi su malo pomjereni u mozgu – totalno prema naprijed. Hoću reći, žive u nekoj (boljoj) budućnosti. A ta razdaljina nije vremenska nego upravo mentalna.
Čitajte dalje
Konzumiranje krivih demokratskih prava
Visoka parlamentarna kultura dijaloga i tolerantna razmjena političkih diskusija podrazumijeva minimum političkog bontona civilizirane političke demokracije. Takva politička praksa, na žalost, nikada nije zaživjela u Hrvatskom saboru. Tko je tome kriv? Loše društvo, škola, Crkva ili roditelji saborskih zastupnika koji nisu dobro odgojili vlastitu djecu?
Čitajte dalje
Teškoće primirja i lakoća ratovanja
Poslije 16 sati „mukotrpnih pregovora“, čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske uspjeli su postići sporazum o političkom rješenju ukrajinske ratne krize. Dogovorom o primirju koji je postignut 12. veljače, postignuta je suglasnost da će prekid vatre nastupiti 15. veljače. U ova tri preostala dana treba, valjda, potrošiti streljivo?
Čitajte dalje
Ptice nebeske i grijesi zemaljski
Metafora u naslovu ove kolumne samo je praktična stilska figura uzeta u cilju lakšeg razumijevanja prirode društva i društava u prirodi. Inspiracija za ovu temu izvire iz osjećaja potrebe da se „viša matematika“ političkih sustava i vođenja politike svede na četiri osnovne računske operacije. Zašto komplicirati stvar kad se svi problemi ovoga svijeta mogu lagano riješiti jednostavnim operacijama množenja, dijeljenja, zbrajanja i oduzimanja. Potrebno je samo razumjeti pravednost zakona i etiku brojeva, a sve u smislu poštenog svođenja računa – od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama.
Čitajte dalje
Čestitka gradu Prijatelju
Četvrtak je dan kada obično intenzivno razgovaram sam sa sobom. Toga dana, kako već znate, pišem kolumnu za petak pa pojačano razmišljam, i onda me to ponese. Mislim, sve je dobro dok je u mislima mir, ali verbalne delikte mi je teško zadržat u sebi. A razloga ne manjka. Ovaj svijet već stvarno postaje naporan. Vječite provokacije i krizne situacije. Stalno netko nekog napada. Ustavno i protuustavno. Kako onda čovjek da se ne zapita naglas: Ima li na ovoj Zemlji netko više normalan?
Čitajte dalje
Politička kultura govorenja i pisanja
Za razliku od standardnog književnog jezika koji učimo u školama, politički jezik posjeduje neke posebne govorne osobitosti koje ga u određenim prilikama čine funkcionalnim ili disfunkcionalnim, ovisno o tome što i kad je nekom nešto normalno ili nenormalno.
Čitajte dalje
Spiritualna arheologija – izazov modernog obrazovanja
Znanost, religija i umjetnost složeni su sustavi strogih definicija, smješteni u vlastiti svijet zamršenih formula, vjerskih dogmi i estetskih apstrakcija. No, ako stvari postavimo na svoje mjesto, oni su samo sredstvo – spoznajni alat ljudske vrste, u čijem vremenskom procesu odrastanja i razvoja nalazimo dvije primarne evolucijske kote: produhovljen karakter i prevladan strah od smrti. Zanemaruju li državnici, znanstvenici, svećenici (pa i umjetnici) ovu istinu?
Čitajte dalje
Tko je kriv što me „zavelo“?
Četvrtak popodne, tražim temu za sutrašnju kolumnu. Ne želim politiku u moju butigu pa biram ozbiljne radio stanice. Sigurno mjesto:
Čitajte dalje
Kako prebaciti Živi zid?
Sportska tehnika, prema svojoj definiciji, predstavlja racionalno i efikasno izvođenje kretnji u cilju uspješnog rješavanja motoričkog zadatka za vrijeme sportskog treninga ili natjecanja. Tipičan primjer jednog takvog zadatka je izvođenje slobodnog udarca preko ŽIVOG ZIDA.
Čitajte dalje
Papa poručuje, Kaptol ne čuje
U redovnom predbožićnom obraćanju Rimskoj kuriji, papa Franjo, ustrajan u svojoj vjernosti Evanđelju, priredio je novo blagdansko iznenađenje. Iako očekivano dosljedan u namjeri da ozdravi boležljivu Kristovu Crkvu, malo tko se nadao da će ovoga puta objaviti javno njenu aktualnu duhovnu dijagnozu. Prisutni svećenički zbor mlakim je pljeskom na kraju govora dao do znanja da im nije bilo ugodno, no papa je posve jasan: „Prije liječenja treba biti svjestan bolesti“.
Čitajte dalje
Medicina u zoni verbalnog delikta
Vijest o ponovnoj pojavi ospica bila je jedna od udarnih tema ovoga tjedna. Sva je sreća da pripadam onoj staroj rokerskoj generaciji bezbrižnog djetinjstva koja je bez ikakvog straha aktivno širila ovu virusnu zarazu po školama i vrtićima, stječući imunitet na prirodan način. Da nije tako, danas bih ostao napola preplašen, a napola zbunjen – očekujući smrtonosnu bolest od koje se ne umire.
Čitajte dalje
Školski PTSP
Godinama slušam priče kako hrvatsko obrazovanje zaostaje za europskim standardima, pri čemu se propušta jasno naglasiti u čemu se ogleda ova zaostalost. Mislim da je to veliki propust, čime se šalje kriva poruka javnosti i stvara potpuno pogrešna slika o nama samima, koji prema toj ocjeni, u usporedbi sa stranim kolegama, nismo dorasli zahtjevima pojedine struke. A to, naravno, nije točno. Štoviše, potpuno smo ravnopravni (kao radnici, inženjeri, liječnici, znanstvenici…); ponekad, i veoma često, bolji od ostalih. Mi doduše jesmo pomalo neusklađeni, ali poslije završetka naše škole ne može se reći da smo neobrazovani – mi smo samo malo bolesni.
Čitajte dalje
Stranačke frakcije u perspektivi političke pretumbacije
Aktualni predsjednički izbori dobar su povod za jednu kratku rekapitulaciju demokratske zrelosti. Zapažanja su objektivna, a zaključci subjektivni. No, krenimo kronološki. Sredina je 20 stoljeća. Na izravno pitanje Zapada, kada u zemlji misli uvesti političku demokraciju, drug Tito odgovara da sa njegovog stajališta demokracija nije političko, nego pravno pitanje te da ono podrazumijeva rješavanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, jer onaj u čijim rukama je kapital u svojim rukama drži i vlast. A u tom pogledu – reče Stari – demokracija će biti uvedena odmah, mehanizmom prijenosa kompletne državne imovine na ime radnika, uključujući bankarski sustav (kako bi se štampanje i cirkulacija novca prilagodile životnim potrebama radnog naroda).
Čitajte dalje