Autor: Nermina Piragić

Kako primjećujem, svi smo mi svjedoci bolesti koja je pogodila svijet otkako je većina odlučila šutjeti i pokoriti se mišljenju mase, a koju bih nazvala „Ne tiče me se!“. Neki dan pročitah razmišljanje jedne spisateljice u kojoj je spomenula takvo stanje pa me to nagnalo da napišem nešto na tu temu.

Čitajte dalje

Nedavno mi jedna prijateljica ispriča jednu smiješnu situaciju s kojom se susrela sjedeći na gradskom trgu. Po njezinim riječima, dan bijaše izrazito vedrog i toplog vremena, a ona je pokušavajući se zaštiti od sunca dok je čekala svoju sestru spustila pogled škiljeći na oči. Da, ljeto je, da, toplo je, da, čini nam se da je ponekad toliko vruće da ni u pustinji temperature nisu više, ali, upita ona mene, zar mora biti toliko golih nogu oko mene?

Čitajte dalje

Koliko puta smo bili obeshrabreni i tužni zbog teške situacije u kojoj bismo se našli. Neka nam se stanja u koja zapadnemo učine toliko crna i bezizlazna da nam svaka misao postane protkana nitima brige. Posljedice su vidljive i na našem tijelu u obliku fizičkih bolova toliko da sve češće u razgovoru s ljudima čujem kako im je doktor rekao da se manje brinu jer im se stres odražava na rad određnih organa. Vrijeme teče 2014. godine isto kao što je teklo i 1232. ili bilo koje druge godine, ali mi smo ti koji smo ga ubrzali. Ubrzali smo ga visokim očekivanjima o budućnosti koja nam nerijetko crpe sadašnju dozu optimizma i dobre volje jer se nađemo u situaciji kada se bojimo ciljeva koje možda nećemo postignuti, želja koje možda nećemo ispuniti i planova koje možda nećemo ostvariti.

Čitajte dalje

Susrećem ljude koji ranim jutrom žure na posao, a vraćaju se kasno uvečer. Susrećem ih mrkih lica, rijetko nasmiješenih, a osim što žure, nerijetko pričaju na mobitel (ili jednostavno bivaju u tijeku s internet svijetom s mobitelom u rukama) i pogledavaju na sat. Ukoliko mobitel nije u rukama, onda su definitvno slušalice u ušima. Da ne zaboravim spomenuti da su svi ti ljudi sofisticirano obučeni, sređeni, žene našminkane načinom o kojem se piše u ženskim časopisima da je „in“ ovog proljeća, a mobiteli jedni od onih što se tek reklamiraju na televiziji. Od mladih pa do starijih generacija, osnovnoškolaca pa do penzionera, čak su i u vrtiću djeca „novog„ doba, više nije bitno koje ste godište, bitno da ste ukorak s „modernim“ svijetom koji očito podrazumijeva gore napisano, ili barem dijelić toga.

Čitajte dalje

Igram se danas sa trogodišnjim djetetom. Pokaže mi svoj crtež govoreći mi da je nacrtao ribicu. Jedna kockica u njegovim je očima ribica. Mislim se, zaista svatko vidi ovisno o svom stupnju i fizičkog i psihičkog razvoja, onoliko i onako koliki je i kakav je sam. I u tome i jest temelj ponašanja svakog čovjeka naspram drugog bića, ne nužno samo ljudskog.

Čitajte dalje

Mnogo puta se svatko od nas našao u situaciji kada je izgovorio nešto što vjerojatno nije trebao. U tim se situacijama često pokušamo izvući šalom ili skretanjem s teme, smiješnim izrazima lica i pokretima tijela ili jednostavno ušutimo (naša akcija ovisi o težini onog što smo izrekli i kome smo to izrekli te u vezi čega). Svi smo aktivni sudionici razgovora, pričamo, pričamo i pričamo te na kraju – slušamo (upotrebljeno jednom s razlogom).

Čitajte dalje

Za sve one studente koji još ne znaju u potpunosti koje udruge djeluju na riječkom Sveučilištu ili pak na njegovim sastavnicama, donosimo vam popis registriranih i neregistiranih studentskih udruga. Udruge koje nisu registirane djeluju na sastavnicama Sveučilišta, ali nemaju status studentskih udruga.

Čitajte dalje

Pročitah izjavu Milorada Pavića u kojoj kaže da cilj nije najbitniji u život. Dalje to potkrepljuje riječima da nećemo svoj život provesti na cilju, već na putu do cilja i upravo je zbog toga važnije kakav smo put izabrali, a ne kakav cilj imamo.

Čitajte dalje

Dani su sve duži, celzijusi sve veći, a indeksi popunjeniji. Sa gomilanjem završnih ispita i virenjem sunca kroz prozor energija za učenje kao da se topi poput leda na vrućem riječkom asfaltu. Dragi studenti, čini se da smo došli do kraja još jedne akademske godine!

Čitajte dalje

Iako je ljeto većini nas vrijeme za odmor i zabavu, neki ga ipak odluče provesti i radno. Tijekom cijele akademske godine, studenti pokušavaju odrađivati lakše poslove za prihod novca sa strane, no tijekom ljeta, kada svatko od nas ima više vremena, događa se pravi “boom” po pitanju potražnje. Gdje i kako, kada i koliko? Većinom se ljetni oglase vrte oko istih ustaljenih sezonskih poslova. Donosim vam top 5 ljetnih poslova u čijim se je ulogama barem jednom svatko od nas našao (ili će se tek naći)!

Čitajte dalje

34. međunarodna regata vodocikala u Rijeci održava se u vremenskom razdoblju od 15. do 19. svibnja u organizaciji Pomorskog i Tehničkog fakulteta u Rijeci. Na regati će sudjelovati stotinjak studenata brodogradnje i to ne samo iz Hrvatske, već iz više europskih zemalja uključujući Njemačku, Nizozemsku, Austriju i Poljsku.

Čitajte dalje

Čovjek uvijek teži što boljem. Svatko od nas uvijek nastoji spojiti nekoliko ugodnih stvari u jednu težeći tomu da uradi što više pritom koristeći što manje. Može se tu raditi o osjećajima, štednji novca ili struje. Može se raditi i o shoppingu,čitanju knjiga, ali se također može raditi i o stanovanju. Možda već sada pretpostavljate o čemu ćete čitati u ovom članku. Naime, neki od nas žive u studentskom domu (blago njima, da ili ne?), a neki u stanovima.

Čitajte dalje

Skoro se u svakom mojem do sada napisanom članku proteže jedna činjenica, a ta je da je svatko od nas poseban upravo zbog toga što je takav kakav jest. Ima dana kad se ne želimo pogledati u ogledalo, kada ne volimo oblik svojih usana, veličinu svojeg nosa, kada bismo najradije izbrisali cijelo svoje lice i tijelo i ponovo ih nacrtali s malim prepravkama.

Čitajte dalje

U siječnju smo 2013. godine. Čini nam se da se od nas svakom godinom zahtijeva više te što su znamenke na kraju četveroznamenkastog broja veće od nas se više očekuje da pristajemo u socijalne kalupe prihvatljive društvu modernog doba. Time povećavamo sličnosti, a smanjujemo razlike između ljudi, a osoba koja se po nečemu izdvaja od drugih nerijetko postane društveno marginalizirana. Pitanje je bismo li zaista trebali mijenjati sebe ako nas društvo ne prihvaća onakve kakvi jesmo?

Čitajte dalje

Ako ćemo biti iskreni, rijetki su studenti koji nakon kolokvija ili završnog ispita budu zadovoljni s napisanim i zaokruženim. Često su rečenice koje ja izbacim preko svojih usana nakon takvog nečeg nabijene pesimizmom, kajanjem i sumnjom. Zašto baš tim trima imenicima?

Čitajte dalje