Rijeka prva u Jugoslaviji dala osnovcima besplatne udžbenike
Počela je nova školska godina. Netko će reći, to baš i nije neka vijest. I nije, ali je s njom u paketu došlo nešto što jest vijest – priručnik za zavičajnu nastavu u riječkim osnovnim školama, naslovljen Moja Rijeka. Neću o njemu. Ima me u njegovu impresumu, pa je red da o izdanju zbori netko drugi. Ono što me zanima je informacija da ga riječki osnovci dobivaju – besplatno.
Čitajte dalje
Slavna njemačka rock-grupa Can snimala s opatijskom pjevačicom
Vjerovali ili ne, riječka rock scena ima izravnu sponu s globalno cijenjenim žanrom poznatim pod nazivom krautrock. I to sa začetnikom tog ogranka popularne glazbe, njemačkom eksperimentalnom grupom Can, u neku ruku proizašle iz retorte Karlheinza Stockhausena. Ime koje ih povezuje? Opatijska pjevačica Margareta (Eti) Juvan.
Čitajte dalje
Riječka tvornica kakaa i čokolade
Volite li čokoladu? Ili barem kakao? Ako ti je odgovor negativan, poštovani čitatelju, predlažem da se na ovomu mjestu bez mnogo upitnika rastanemo. Niti ja tebe razumijem, niti mene ti. Život je nešto mnogo bolje od situacija kojima caruje nerazumijevanje, nešto ugodnije, opuštenije, ponekad i slađe. Život je čokolada? Da, kad god se za to ukaže prilika.
Čitajte dalje
Riječanka prvakinja Indije u plivanju
Znači li Vam nešto ime Antica Miloš? Ako na njezin spomen izgubljeno gledate u daljinu ili se zbunjeno češkate po glavi, što se može čitati kao signale kako Vam je odgovor negativan – ništa zato. U kontekstu priče koja nas zanima, uistinu nije mnogo onih koji za nju danas znaju. Šteta što je tako, jer Antica Miloš nije bilo tko. Ona je jedno od značajnih imena što ih je dao hrvatski sport. Štoviše, upisana je zlatnim slovima u sportsku povijest države tako velike kao što je Indija.
Čitajte dalje
Boris Ilić, osvajač prve svjetske sportske krune za Hrvatsku (II)
Znate li razliku između stavova i činjenica? Zdravorazumska logika kaže kako činjenice ne možete mijenjati, one su takve kakve jesu, dopadale se nekomu ili ne. Nasuprot tomu, stavovi bi trebali biti nešto što možete mijenjati, ovisno o aktualnom osobnom iskustvu, promjenama svjetonazora i sličnom.
Čitajte dalje
Riječka disko-groznica 60-ih
Otvarajući u prošloj kolumni prostor govoru o prvim kvarnerskim disko-klubovima 60-ih, u čitateljskim je reakcijama ostalo manje-više nezamijećeno kako u priči nigdje ni spomena o Rijeci. Zanimljivo. Šuti li se o Rijeci zato što ona o toj temi nema što reći? Zar se Rijeka tih godina nije prepuštala disko-ugođaju? Jesu li mladi Riječani bili osuđeni da u potrazi za diskom obvezno jure izvan svoga grada? Naravno da nisu.
Čitajte dalje
Opatijski Disco klub 57, prvi u Hrvatskoj
Sjećate li se prvog vala procvata disko-klubova na riječkom području 60-ih? Onog koji je upokojio izraz „ples sa ploča“, etabliran u Rijeci drugoj polovici 50-ih, te ustoličio ideologiju svjetlucave disko-kugle?
Čitajte dalje
Kako je Marshall stigao na Balkan
Na vijest o smrti Jimma Marshalla, koja je zabrujala žicama 2. travnja, na vijest o smrti čovjeka čije je ime već poodavno sinonim za glazbena pojačala, zapitah se: ok, sada znamo kada je Marshal otišao, ali – znamo li kada je došao? Ne mislim na globalnu scenu, gdje je izrastao u termin iz opće pop-kulture, nego na ovdašnje prostore, među nas. Kada je Marshall na nekoj od ovdašnjih pozornica debitirao?
Čitajte dalje
Zašto Riječani vole tetu Radu?
Kako se u današnje doba postaje ugledan, pa i u akademskoj zajednici popularan, štoviše u široj javnosti omiljen znanstvenik? Ako netko i krene tim putom, proces se u većini slučajeva zaustavi na prvoj postaji. Do druge ih stigne malo, a doći do posljednje, treće postaje, gotovo svima ostaje sanak pusti.
Čitajte dalje
Milton S. Nikols doveo kriminalce u riječku luku
Znači li Vam što naslov Kristalna pepeljara? Jeste li imali u rukama roman kojemu se našao na koricama, zavirivali u njegove stranice, možda ga i pročitali? Nekako, sumnjam u to. Ako ste ga doista pročitali, bit će da imate već koju godinu, jer je bio hit davne 1962. Oni koji su ga tada čitali, baš nešto i nemaju običaj posjećivati internetske stranice, zato se ne bave ovim člankom, pa na uvodno pitanje ne mogu ni dati potvrdan odgovor. Oni pak koji članak čitaju, bit će da su poprilično mlađe dobi, njima je 1962. u sferi prije njihove ere. Teško da su tada mogli išta čitati. Jedni su roman zaboravili, drugi za nj nisu ni čuli. Obostrana šteta.
Čitajte dalje
Kratko i jasno: ONI dolaze!
Za razliku od mnogih za koje se takvo što tvrdilo posljednjih 20-ak godina u nas, i za koje bismo jučer stavili ruku u vatru, njima se imamo razloga radovati. Konačno. ONI su novo ime na riječkom rockerskom nebu. I privlače pozornost već prvim korakom, singlom Kao uvijek, koji nalazi put do slušatelja neočekivanim, sjajnim spojem tamnog, baršunastog vokala i melodiozna gitarističkog zida, nudeći glazbeni umješak na kojemu piše: rasni alter-pop. Tako riječki, a tako svjetski.
Čitajte dalje
Slučaj Barač: tog se tipa mora protjerati iz Rijeke!
– Otvaraj! Otvaraj ili razbijamo!
Nakon nekoliko udaraca pesnicom u vrata (ili je to bio držak puške? vrh vojničke čizme?), glas je bio prijeteći. Nije ostavljao izbora. Gospodin u časnim godinama, polako je s druge strane, bezvoljno, okrenuo ključ. Lica pred njim bila su ljutita. – Koliko ti treba da otvoriš?! Dokad ćemo mi s tobom gubiti vrijeme?!
Čitajte dalje
Otišao je Ive Škina
Otišao je Ive Škina. Još jedan od onih s kojima sam stigao razgovarati, a oni nakon jednog, ili ne mnogo većeg broja razgovora, zauvijek nestali. Kao da nam je zadaća bila da se sretnemo tad i više nikad. Taman da mi stignu ispričati barem fragment svoje životne priče i – zbogom. Ružan osjećaj. Priziva u misli prizor iz Krležine novele Bitka kod Bistrice Lesne, u kojemu na stol vojnog bilježnika padaju obavijesti o smrti boraca iz ratne jedinice, padaju na stol brojne i uporne poput kišnih kapi, i tu se baš ništa ne može učiniti.
Rekoh, ružan osjećaj. Zašto pominjem čovjeka kojeg su nazivali Ive Škina? Otkud on u mom životu?
Čitajte dalje
Vratite nam Poštu na Korzu!
Ma, ne idem više u Poštu na Korzu. Treba jednom podvući crtu. Ionako već neko vrijeme izbjegavam ući u tu zgradu. Zapravo, izbjegavam to duže, ima tomu već cijela godina, možda i dvije-tri. Razlog? Premda sam na to već trebao oguglati, svaki susret s njenim interijerom iznova me zatekne, prizivajući loše raspoloženje. Na prvu loptu šireći frustracije, potom i čineći ljutim. Dođe mi da šutnem prvu osobu koja se nađe pri nozi, ni krivu ni dužnu, ali eto – frustracija mora naći neki gromobran…
Čitajte dalje
Jesu li riječki Uragani prvi rock-bend u socijalističkom dijelu Europe?
U riječkoj Filodrammatici 19. je prosinca otvorena izložba posvećena prvom hrvatskom i jugoslavenskom rock-bendu, Uraganima. Oku nudi 28 snimaka nastalih fotoaparatom Ante Škrobonje, počevši od 1962, kada se tadašnji sušački gimnazijalac Škrobonja prihvatio fotoaparata, do 1971, kada „uraganska“ družina odlučuje okačiti električne gitare o klin. Povod za ovaj napis? Stavljanje Uragana u širi, europski kontekst. Jesu li Uragani, osnovani 1960, kronološki prvi rock-bend u socijalističkom dijelu Europe?
Čitajte dalje
Zašto su Stewart Granger i Elke Sommer pobjegli iz Opatije?
Kada su već bivale uključene, filmske kamere u Rijeci nisu prestajale zujati, nižući nove kilometre celuloidne vrpce s intrigantnim zapisima. Pridjev intrigantno u ovom slučaju prevodimo kao uputu o mjestu snimanja, što kolumnu posvećenu tomu, koju upravo čitate, pretvara u zapis od pomoći budućim biografima filma u gradu na Rječini. Odabrani vremenski odsječak? Sredina i druga polovica 1960-tih. Naravno, u Rijeci se snimalo i prije te dekade i poslije nje, ali ekonomija medijskog prostora primorava da se negdje povuče crta…
Čitajte dalje
Što su u Rijeci radili James Cagney i Rita Hayworth?
Za nedavnih posjeta domaćih filmskih redatelja Rijeci u više je navrata rečeno kako pred sobom vide filmičan grad, grad koji pruža mnoštvo privlačnih scenografskih situacija snimateljima „pokretnih slika“, tragom toga i vuče za rukav da ih se iskoristi. Novost? Ne baš. Aktualno otkrivanje tople vode ima svoju predpriču, koja govori kako je grad na Rječini zapeo filmskim kamerama za objektiv poodavno, a ljubav na prvi pogled te vrste nije ostajala nerealizirana.
Čitajte dalje
Rothschildi, baruni riječkog ekonomskog uzleta?
Dobar dio jela, ako ne i glavninu, zakuhali su Rothschildi, o čemu dosad u nas ni slova. Jelo se zove impresivan riječki gospodarski uzlet u 19. stoljeću, kojim je Rijeka postala europski važno ekonomsko središte, repovi čega vuku se i danas, treće stoljeće potom. Na djelu je vrijeme kada u gradu na Rječini uzlijeću gigantski projekti poput Brodogradilišta Ganz-Danubius, Brodarskog društva Adria, Ljuštionice riže, Rafinerije nafte itd. Za sve njih desetljećima slušamo kako je riječ o velikim ugarskim investicijama na Kvarneru, na što potvrdno klimaju glavama i s ugarskih strana. Istina? Na ovdašnjem jelovniku nije bio isključivo panonski gulaš. Uz njega se, a možda i više od njega, jeo bečki odrezak.
Čitajte dalje