Bez promjene modela financiranja, gradovi i županije neće moći ulaziti u nove EU projekte

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar uputili su apel Vladi RH da iznađe novi model financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave, kako bi i u idućoj financijskoj perspektivi Europske unije mogle osigurati sredstva za osiguravanje vlastite komponente u financiranju EU projekata.

„Po istraživanju Udruge gradova, Grad Rijeka je na prvom mjestu među jedinicama lokalne i regionalne samouprave po povlačenju sredstava EU, po broju ugovorenih projekata i po količini sredstava, ali upravo zbog toga smo i u vrhu s problemima s kojima se susrećemo“, kazao je gradonačelnik Obersnel, istaknuvši kako je u velikom broju EU fondova potrebno osigurati vlastitu komponentu, koja se kreće od 5 do 25% ukupne vrijednosti projekta.

Primjerice, Grad Rijeka je do danas potpisao EU projekte vrijedne oko 1,5 milijardu kuna (malo manje od 204 milijuna eura), od čega se najviše odnosi na velik projekt vodoopskrbe i odvodnje koji se sufinancira iz
EU sredstava s 1,26 milijardi kuna, odnosno nešto više od 170 milijuna eura.  Samo za taj projekt je vlastito učešće jedinica lokalna samouprave, odnosno Grada Rijeke i nekoliko općina i gradova koji simbolično sudjeluju u sufinanciranju, preko 137 milijuna kuna. Za ostale EU projekte, poput uređenja kompleksa Benčić, Grad Rijeka mora osigurati 158 milijuna kuna vlastitih sredstava.

EU smanjuje učešće, postojeći sustav neodrživ

„Kao što je poznato, tih 158 milijuna kuna osigurali smo iz kredita te dali suglasnost KD-u  Vodovod i kanalizacija za zaduženje za vlastitu komponentu. No, problem je što se sada približavamo kraju jednog financijskog razdoblja EU-a, jer 2020. počinje nova financijska perspektiva. Iz svega onoga što je poznato iz razgovora o proračunu za iduće razdoblje, EU planira smanjivanje učešća u sufinanciranju projekata
ovog tipa – što znači da će se povećati vlastito učešće“, kazao je gradonačelnik Obersnel, upozorivši da će, ukoliko se ne iznađe neki novi model financijske pomoći, jedinice lokalne i regionalne samouprave u budućnosti teško moći koristiti sredstva EU fondova, a time će i dio novaca namijenjen Hrvatskoj ostati neiskorišten.

„Želimo na to upozoriti, jer smo svoje kapacitete već sada iscrpili i ne možemo pratiti nove projekte, zbog relativno velikog iznosa vlastitog učešća“, kazao je gradonačelnik Obersnel, apeliravši na Vladu da na
vrijeme pokuša pronaći adekvatan odgovor na problem s kojim se susreću svi oni koji sudjeluju u povlačenju europskih novaca.

U sličnoj situaciji kao i Grad Rijeka nalazi se i Krapinsko-zagorska županija.

„Iako je način financiranja gradova te županija nešto drugačiji, za uspješne je problem isti. Krapinsko-zagorska županija je došla na 19,9 % kreditiranja od ukupnog iznosa izvornih sredstava, a 20% je zakonski okvir u kojem se možemo zadužiti. Iako EU projekti ne ulaze u postotak zaduženja, naš fiskalni kapacitet nam ne dozvoljava novo zaduživanje“, kazao je župan Kolar, dodavši:

Upitna javljanja na nove natječaje

„Zaustavio sam javljanje na nove natječaje EU fondova, osim za soft projekte, iz jednostavnog razloga što više ne možemo osigurati domaću komponentu“, kazao je Kolar, pojasnivši kako su na kraju vlastitih fiskalnih kapaciteta čak i uz visok postotak sufinanciranja EU projekata u iznosu od 78,24 %.

Po najavljenom budućem modelu financiranja EU projekata, županija bi trebalo osigurati 40% vlastitih sredstava, primjerice, za pripremljeni projekt uređenja specijalne bolnice Krapinske toplice, Stubičkih
toplica te nastavno-edukacijskog centra, čija je ukupna vrijednost 520 milijuna kuna, Istaknuo je kako se radi o nemogućoj misiji te dodao da je po njemu postojeći sustav financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave neodrživ.

„Želimo li biti uspješniji u povlačenju sredstava u novoj financijskoj omotnici, koja je nepovoljnija za nas nego ova, moramo tražiti novi model financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave, jačanje naših
fiskalnih kapaciteta, jer ćemo morati zaustaviti pripremu EU projekata. S obzirom na to da i Grad Rijeka i Krapinsko-zagorska županija imaju velik broj projekata koji su trenutno u provedbi, te strateške projekte razvoja do 2020. ili 2025. godine, s jasno definiranim ciljevima i projektima koje želimo realizirati, bila bi tragedija da već sada kažemo da ih ne možemo ostvariti“,  poručio je Kolar, pozvavši Vladu da u suradnji sa Zajednicom županija, Udrugom gradova te Udrugom općina pronađe novi model financiranja za novu financijsku
perspektivu EU.