Ideja je da jedan cijeli dan provedem s beskućnicima na način da ih pratim i radim sve što i oni rade: prodajem ulične svjetiljke, cijepam drva, radim na tržnici pomoćne poslove, jedem isto što i on jedu. Dakle, neka vrst sam njihovog „alter ega“. Cijeli proces druženja fotografski dokumentiram i od nastalih fotografija pravim izložbu.
Vrlo često imamo jednodimenzionalnu
ili stereotipnu percepciju ovih ljudi. Najčešće iz egoističnih razloga okrećemo
glavu od ovakvih sudbina samo da sačuvamo naš uljuljkani, hladni,
konformistički duh. Katkada smo bez imalo osjećaja ili nemamo ni malo
solidarnog raspoloženja za ovakve situacije koje se dešavaju drugima. Okrećemo
se u stranu jer je to netko drugi. Tko su to drugi pa do jučer su oni bili MI. Koje
su to konvencije i standardi po kojima su do jučer beskućnici bili dio nas, nas
nevidljive mase, a danas su jako vidljivi. Čega su posljedica beskućnici? Dokumentirajući
ovu umjetničku akciju fotografskom slikom
komentiram činjenicu da su beskućnici dio stvarnosti u kojoj dominira uloga
korporativnog kapitala, samovolja pojedinaca, i politike neosjetljive za
sudbinu pojedinca. Nastale fotografije makar malo trebaju odškrinuti
razmišljanje o mjerama morala, mjerama socijalnih platformi i mjerama aktualnih
svjetskih politika koje dimenzioniraju današnjeg čovjeka. Dakle, u vremenima
smo koja izostavljaju u dobroj mjeri humanizam
tj. jasnu i nedvosmislenu zaštitu i afirmacija čovjeka. Čovjek, tko je to? Odgovor tražimo kroz kontekst
beskućnika u kojem se, dijelom, prelama i zrcali današnje društvo.
Borislav Božić
Akcija 19. listopada je samo jedna u
nizu koje problematiziraju beskućništvo.
BORISLAV BOŽIĆ
Diplomirao je Likovnu kulturu, smjer
grafika na Filozofskom fakultetu u Rijeci i stekao zvanje profesora likovne
kulture i umjetnosti. Pored navedenog studija
završio je niz edukativnih programa te je stekao i zvanje majstora fotografije, ali i
specijalista za digitalnu fotografiju.
Kontinuirano se bavi pedagoškim radom za što je dobio mnoge međunarodne
i domaće nagrade i priznanja. Prepoznat je od struke kao inventivan predavač i
vrstan metodičar te je angažiran na niz kreativnih projekata koje provodi
Ministarstvo prosvjete i sporta, odnosno Agencija za školstvo. Održao je niz
predavanja iz područja likovne umjetnosti i fotografije na stručnim i javnim
skupovima. Sa svojim stručnim tekstovima surađuje s dva časopisa. Organizira i
vodi brojne radionice i drži predavanja na temu slikanja i fotografije.
Godine 1986. dobiva nagradu kao
najbolji prosvjetni radnik. Za pedagoški
rad i promicanje fotografije 2004. stječe zvanje instruktor-savjetnik s
Plaketom Izidora Kršnjavog, a 2005.
godine na nacionalnoj razini dodijeljena mu je Godišnja nagrada za rad s mladima
na području fotografije. Godine 2006.
stječe Povelju Hrvatske zajednice tehničke kulture.
Posebne zasluge ima kao dugogodišnji
organizator i voditelj Fotokluba Rijeka. Inicijator je mnogih klupskih projekata i izložbi koje
realizira s članovima Kluba. Inicijator je i osnivač Galerije Principij, Odbora za mlade te Kluba
ljubitelja analogne fotografije. Akcijama i projektima koje pokreće doprinosi
svježem i inovativnom pristupu fotografskom radu. Njegov rad poticajno i
afirmativno djeluje na fotografsko okruženje. Mnoge je autore uveo u svijet
kreativne fotografije te im pomogao da samostalno njeguju i razvijaju svoj
stvaralački nerv. Kao kustos priredio je
oko stotinjak izložbi, a u ulozi
selektora bio je na više uglednih izložbi, poput nastupa hrvatske selekcije na
izložbi Međunarodnog udruženja za umjetničku fotografiju (FIAP) u Bruxellesu
2004. Svojim idejama i neumornim radom dinamizirao je fotografski život Rijeke
i znatno šire. Pokrenuo je inicijativu i osnovao Fotosavez Primorsko-goranske županije.
U svojoj umjetničkoj praksi njeguje
autorsku fotografiju i grafiku. Sudjeluje na mnogim skupnim izložbama te
priređuje niz samostalnih konceptualnih izložbi-projekata koje realizira u
javnom prostoru Rijeke (Korzo) ili u galerijima
Kortil, Juraj Klović, Muzeju Grada Rijeke…
Njegov rad svojom strukturom i
porukom dio je toka suvremenih likovnih praksi te nedvojbeno i snažno
korespondira sa senzibilitetom ovoga vremena. Niz godina proučava
kreativni aspekt camere obscure i rezultate tog rada stručnjaci su
prepoznali, valorizirali te često i nagradili.
Član je HDLU-a Rijeka i predsjednik
Fotokluba Rijeka.
Živi i radi u Rijeci.
Podijeli na društvenim mrežama