Priroda društva, Davor Suhan

Istina,
ne znam da li je riječ o nekom taktičkom manevru u provedbi referendumskog plana
–  kako bi se prikupilo što više potpisa i
od onih građana koji ne slušaju nedjeljne mise – ili se radi o svjesnom
pokušaju da se iskoristi ova zgodna prilika, i jedna znanstvena lekcija o lezbama
i pederima
iz programa katoličkog vjeronauka u istom paketu pokuša ugurati
u program zdravstvenog odgoja.

U
to, dakle, još ni sam nisam siguran, ali poziv na ozbiljan razgovor glasnogovornice ove građanske skupine – potaknut
jednom znanstvenom studijom –  primio sam
veoma ozbiljno.

“Ispitivanje  je rađeno na jednom teksaškom sveučilištu, na
uzorku od 3000 ispitanika u dobi od 18 do 36 godina koja su odrastala u
obiteljima gdje su oba roditelja bila istog spola. Studija je pokazala, bez
ikakve sumnje,  da djeca koja su
odrastala u takvim zajednicama imaju niz poteškoća u raznim kategorijama kada
ih se uspoređivalo sa osobama koje su odrastale u heterogenim obiteljima: stopa
samoubojstva, stopa ovisnosti, uspostavljanje dobre i sretne veze…Dakle, iz
toga proizlazi da djeca ako im se omogući da uđu takve zajednice imaju niz
poteškoća…. onda to ne može biti predmet političke
korektnosti i o tome se mora ozbiljno razgovarati.“
– kaže cijenjena
gospođa.

Nije
mi dugo trebalo da se zamislim. Iako čak i sam autor ove studije kaže da su
njegovi zaključci krivo interpretirani – a većina novih istraživanja na puno
većem uzorku pokazuje sasvim obratnu sliku –  ne treba sumnjati da djeci koja imaju dvije
mame ili dva tate nije lako, pogotovo u kaubojskim državama.

No,
kada već želimo biti do kraja ozbiljni, svakako bi trebalo spomenuti i neke
druge američke studije koje u kontekstu ove vrste zaključaka pružaju daleko
bolju sliku o pravom izvoru ovog problema. Na primjer, studije koje govore o
prilikama i neprilikama sa kojima se susreću djeca Indijanaca i crnaca. Njihove
obiteljske sudbine uvelike su slične sudbinama ispitanika iz prethodne skupine.
Zgodna usporedba, zar ne?

Ali
ne moramo ići tako daleko. Postoje i mnoge veoma ozbiljne – nama puno bliže – europske
studije, rađene na puno većim uzorcima (neke čak i reda veličine od nekoliko
milijuna ispitanika). Ona najpoznatija – nastala u periodu negdje s kraja tridesetih,
prošlog stoljeća –  pokazuje da djeca
koja su odrastala u obiteljima gdje su jedan ili  oba roditelja bili Židovi također imaju niz
poteškoća u raznim kategorijama kada ih se uspoređuje sa osobama koje su
odrastale u nežidovskim obiteljima. 

Sličnih
studija imamo i danas, samo je uzorak majki i očeva nešto drugačiji,  a problemi sa kojim se susreću njihova djeca
tijekom svog  odrastanja eskaliraju do te
mjere da ih se od prvog razreda mora odvajati u posebne škole i razrede kako bi
se zaštitila sva njihova građanska i ljudska prava.

Djeca
iz normalnih, tradicionalnih (autohtonih) obitelji, nemaju tih problema; njima
na ulici nitko ne spominje majku i oca po
spolu, rodu i vjeri
…što je u visokoj korelaciji sa spolnom, rodnom i
vjerskom orijentacijom njihovih roditelja. Stoga, u ime brige za svu djecu
Hrvatske – te u ime oca i sina i duha svetoga 
– prijedlog teksta ustavne odredbe koja definira brak u RH trebao bi glasiti:

“Brak je životna
zajednica žene i muškarca hrvatske nacionalnosti i katoličke vjere.”

Pri
tome fašistički diskurs sadržaja ove definicije ne treba shvaćati kao
ideološko, nego kolateralno znanstveno pitanje, jer “ono nije predmet političke korektnosti, nego rezultat niza znanstvenih
studija i o tome se mora ozbiljno razgovarati.”

Riječ
OZBILJNOST treba  posebno naglasiti, i tu
je predstavnica spomenute Građanske inicijative  potpuno u pravu, jer u ovoj vrsti razgovora ne
može učestvovati nitko tko nije ozbiljan. U protivnom dolazimo u opasnost da pogrešnom
interpretacijom znanstvenih rezultata dovedemo u zabludu sebe i druge.

Nekada
se to čini i svjesno, a posljedice takvih manipulacija
mogu poprimiti RELIGIJSKE razmjere…. Teško ih je kasnije ispraviti jer se s
vremenom pretvore u vjerske dogme….I traju toliko dugo dok konačno ne shvatimo
da greška nije u drugima nego u nama.

Kalendar događanja