Foto: press materijal
Firentinac s makedonskom diplomom Fakulteta dramskih
umjetnosti u Skopju, Luca Cortina, redatelj je ove groteskne tragedije. Željka
Udovičić Pleština adaptirala je djelo, dok su prijevod na istromletački
dijalekt napravili Rosanna Bubola i ansambl Talijanske drame. Dramaturška
savjetnica je Morana Foretić, originalnu glazbu skladao je Bruno Nacinovich,
scenografkinja je Liberta Mišan, kostimografkinja je Marita Ćopo, oblikovatelj
svjetla je Boris Blidar, oblikovatelj videa je Gregor Bogdanović, koreograf Vitali
Klok, dok je asistentica redatelja Andrea Slama, a asistent scenografkinje
Marin Mišan. U predstavi glume: Mirko Soldano, Lucio Slama, Ivna Bruck, Elvia
Nacinovich, Bruno Nacinovich, Valter Roša, Giuseppe Nicodemo, Ilaria
Genatiempo, Leonora Surian Popov, Anton Plešić, Denis Brižić.
Redatelj Luca Cortina poručuje publici odnosno svakom
gledatelju: „Pozivam Te da zajedno sa mnom uđeš u Mrdušu Donju i shvatiš da
dijalekt nije lokalizacija, već alat jedne zajednice koja brani svoj zatvoreni
sustav u globalnom kontekstu. Želim Ti predstaviti njene likove da bi i Ti, kao
i ja, mogao/la prepoznati u njima samoga sebe i ljude koji okružuju Tvoju
svakodnevicu.”
Cortina dodaje kako su ovom kultnom djelu hrvatske dramske
literature pristupili na suvremeni kritički način, ne koketirajući pri tom sa
suvremenošću, već s razumijevanjem što je tada, u vrijeme svoje suvremenosti,
ono značilo.
Ravnateljica Talijanske drame Rosanna Bubola kaže kako
predstava, između ostalog i zbog izmještanja radnje iz Dalmatinske zagore
negdje u područje Istre ili Kvarnera te iz originalnog vremena u suvremenost,
postaje univerzalna.
Ivo Brešan kultni je dramski pisac, prozaist, dramatičar,
scenarist, jedan je od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara čije
su drame izvođene u gotovo svim kazalištima bivše države. Ostavio je dubok trag
u hrvatskoj kulturi. Njegova groteskna drama „Predstava Hamleta u selu Mrduša
Donja” napisana je 1965, a zbog vještog ismijavanja totalitarističkog sustava
praizvedena je tek 1971. u Teatru &TD u režiji Božidara Violića, za burnog
perioda kasnije zvanog Hrvatsko proljeće. Taj i napadani i hvaljeni kazališni
hit na filmskom je platnu ovjekovječio Krsto Papić. Jednu od najuspješnijih
hrvatskih drama izvodila su i mnoga inozemna kazališta u Švedskoj, Danskoj,
Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Češkoj, Bugarskoj i drugdje, a na ovim
prostorima zanimanje za nju ne prestaje, ni 52 godine nakon što je napisana.
Predstava traje oko 2 sata i 30 minuta i izvodi se s jednom
pauzom.
Podijeli na društvenim mrežama