Duhovno „prokletstvo“ kršćanske kulture
Nekada davno dok nam je državu vodio Tito, politika je bila umijeće mogućeg, ali sad kada ju vodimo sami više mi se čini kao umijeće nemogućeg. Iz godine u godinu političke prilike postaju toliko komplicirano-kompleksne da ih s vremena na vrijeme treba raščlaniti na pojedina jednostavna pitanja kako bi lakše razumjeli cjelinu i donijeli ispravne političke odluke. Jedna od takvih situacija je i dalje aktualna tema sirijskih izbjeglica. Zato odmah krećemo s mjesta. Najprije malo u rikverc, a onda u prvu.
Čitajte dalje
Vežičan “Ispred Placea”
U Palachu bismo se dva puta tjedno obavezno proćakulali o MC5, Stoogesima i Avlijanerima. Donosio bi grube demose benda, kaotične su to snimke bile, ali pune nekog svjetla, gotovo božanski nadahnute, s tekstovima koje su više pripadale tipovima sa sijedim bradama negoli jednom tek stasalom punoljetniku. Radovao sam se tim riječima i buci koja koja ih je pratila.
Čitajte dalje
Rezolucije i potpisi
Kada na mjesto ministra koji pokriva resor znanosti i obrazovanja imate osobu koja spaja u sebi intelektualni duh znanstvenika i filozofa, samo je pitanje kada i u kojoj mjeri će njegov osobni svjetonazor izazvati žustre znanstvene polemike. Problem nastaje u pristupu istini – kao logičnoj eksperimentalnoj činjenici ili intuitivno-spoznajnoj refleksiji. Prvi pristup zahvaća svemir u dijelovima, a drugi u njegovoj cjelini. Za razliku od svog kolege, ministra kulture, koji je svojim „znanstvenim“ svjetonazorom javnosti nametnuo sasvim prizemnu i potpuno neprimjerenu povijesnu dilemu „ustaše ili partizani?“, ministar Šustar leti u Nebo – „evolucija ili kreacionizam?“.
Čitajte dalje
Zimski bazen na Školjiću, malac u kupalištu Eneo
U njega zbog plivanja nije kročio nitko već silnim godinama. Zimski bazen na Školjiću tužno je, zaboravljeno mjesto, koje ne očekujemo u najužem gradskom središtu. Ne pišem ovo da bih ikomu prigovorio zbog toga zaborava, ta i sam sam ga potpuno izgurao iz osobne memorije na debelu marginu, pa nemam pravo podići prst ljutnje pred bilo kime.
Čitajte dalje
Bombaška lektira
Ovotjedni tematski ciklus aktualnih društvenih rasprava obilježila je medijska debata o novoj školskoj lektiri, koja svoju javnu akademsku kulminaciju doživljava u večernjim satima 2. ožujka, na prvom programu Hrvatske televizije. Ključni trenutak zbio se u devetoj minuti emisije Otvoreno kada svekoliko tv gledateljstvo saznaje dramatičnu vijest da je u hrvatski školski i sveučilišni sustav podmetnuta bomba, tempirana još u vrijeme poznatog bombaša na hrvatske đake Stipe Šuvara, a eksplozija se navodno dogodila u trenu kad je Borisu Jokić „narastao repić“. Ima i nastradalih.
Čitajte dalje
Dijalektički antimaterijalizam
Sloboda mišljenja i govora najveći su jamac zdrave demokracije i svekolikog društvenog napretka. Sumiram tako s vremena na vrijeme razinu vlastitih sloboda koje sam imao prilike iskusiti u dva različita životna politička razdoblja. Razlika je očita: Nekada, u vrijeme socijalizma, morao sam paziti što govorim o politici, a danas moram paziti što govorim o znanosti.
Čitajte dalje
Minimalne plaće i maksimalni poslovi
Državni inspektori veoma su dosljedni u izricanju drastičnih kazni kada u dnevnoj blagajni poslodavca nađu nekoliko kuna viška, ali viškove u broju (prisilno) prekoračenih radnih sati i količinu nepropisnih vrsta dopunskih poslova, koje (prisilno) odrađuju zaposleni radnici, nitko ne primjećuje. I dok čekamo da se o tome povede ozbiljna saborska rasprava, sami otvaramo temu i razmatramo problematiku ovog modernog ropstva.
Čitajte dalje
Mlado lice stare tržnice
Što da se lažemo, nisam od sretnika koji hitaju na posao s osmijehom na licu. Kažu mi da postoje i takvi, a kako sam dovoljno bedast da u to povjerujem, potajno se nadam da će me upravo oni milostivo primiti u svoje redove. Ne pitajte kada jer ni sam se to ne usudim pitati. Kad god bude, glavno je da da bude. Dok se ne dogodi, strpljivo se družim s mislima kako odlasci na posao mogu imati oblik gori od onoga što mi je godinama dosuđen i ne žalim se. Dapače, nastojim poštovati pluseve dodijeljenoga mi svakojutarnjeg scenarija, uzeti sve što je u njemu dobro, svjestan kako bi se mnogi sa mnom mijenjali.
Čitajte dalje
Zumba, zumba maškare
Gotovo je vrijeme karnevala, skinute su maske, ostale su uspomene – i sada se samo priča o zgodama i nezgodama maškara. Tko se u što zamaskirao, iza kakve maske se skrivao? Kakvu je tko uniformu nosio, čije brkove je pustio? Tako jednom aktualnom liku ovih karnevalskih dana pronađoše neku davnu zaboravljenu sliku. Ne zna se godina i ne zna se dan, vidi se samo da je bio maskiran. Djeca bi rekla – vidi mama, dimnjačar!
Čitajte dalje
Dolje Windowsi, živio Linux
Svakoga dana na nekoliko sati ostavljam posao u kojem uživam, da bih obavio posao od kojega živim. Zaključujem kako je to nepravedno i zamišljam svijet u kojemu bih mogao neprestano raditi ono što volim. Vidim čistu zelenu prirodu. Sunčani je dan, temperatura zraka oko 22, sa sjeverozapada piri lagani maestral, more mirno do malo valovito, a cijena moga rada samo je unutarnja nagrada – osjećaj užitka koji se ne može platiti novcem. Kakav prekrasan san!
Čitajte dalje
Zoran Prodanović Prlja: Znam da nismo nikome podilazili
Kad NK Rijeka igra nogomet, a to je zona u kojoj se ne nalazi pošteđen razmišljanja i živciranja na njegovu žalost, glumi u kazalištu ili na filmu, gdje se od njega ne traži samo da bude prisutan tijelom nego da pruži potpuni mentalni i intelektualni angažman, ili ondje gdje mu je svaka otpjevana dionica na mjestu čime će požet udivljenje besprijekornom predanošću, to je svijet u kojem je Zoran Prodanović Prlja pronašao osjećaj slobode kojemu mnogi teže, ali malotko mu se približi svojim postojanjem i djelovanjem. Na svaku neprirodnost u svom okruženju Prlja ima reakciju, ne prihvaća imperative komercijalnosti nametnute kroz medije, njegova uloga u grupi LET3 je nastaviti provocirati i izazivati, a ne podilaziti mainstream očekivanjima i snimati radio uspješnice.
Čitajte dalje
Ljudi računala
Društvene znanosti već mi se dugo vremena čine poprilično šture u svojoj znanstvenoj priči o prirodi ljudi i njihovom društvu, zato mi je veoma drago kada mi se pruži prilika da možemo sagledati stvari iz jedne sasvim drugačije perspektive, odakle se ljudski sukobi na ljevici i desnici mogu promatrati gotovo laboratorijski. Ovoga puta stojimo ispred kompjutera i povezujemo konce putem informatike i računalstva. Nećemo puno komplicirati – krećemo iz Wikipedije, od osnova informatičko-računalne pismenosti.
Čitajte dalje
Električna centrala Ponsal
Tako je to počesto u životu: ima situacija koje su dio vašega vizualnog krajolika godinama, gledate u njih zamalo iz dana u dan, ali ih ne vidite. Točnije, ne prepoznajete ih kao događaje posebne naravi, valjda baš zato što su non-stop ispred nosa, postaju sadržaj uobičajen do dosade. Ako se posreći da ih ipak primijetite, možda čak i registrirate njihovu drukčijost u odnosu na blisko okruženje, što može početi kopkati radoznalost, pa se i pretvoriti u zagonetku koja zahtijeva neke odgovore, pitanje je hoće li to pokrenuti mehanizam za traženje odgovora. Poslova uvijek ima prečih, ne valja zagristi svaku udicu.
Čitajte dalje
Nacionalni ku(ku)rikulum
Kada iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pošalju na javnu raspravu službeni dokument u čijem naslovu se nalazi riječ „kurikulum“, to je pouzdani znak da slijede nove promjene u hrvatskom školstvu čiji prijedlozi uvijek izazovu burne rasprave. Ovoga puta riječ je o novom modelu opisnog ocjenjivanja koji bi trebao stupiti na snagu od slijedeće školske godine. S pedagoške strane nemam primjedbi, dapače, čini mi se vrlo pozitivnim. Negativno je samo to da su problemi sa kojima se susreću naši učitelji sve manje pedagoški, a sve više policijski. I nije šala – to je OPISNA OCJENA.
Čitajte dalje
„Flower power“
Starim prosvijetljenim rokerima sigurno je ostao u sjećanju davni hipijevski slogan koji je 60-ih godina prošlog stoljeća prijetio slomom svjetskog poretka. Miris cvijeća širio se trulim Zapadom, opijajući mlade utopijskom idejom šarenih boja: da se može živjeti samo od ljubavi, uz psihološku podršku lake droge, seksa i rokenrola. Na kraju su ipak prevladali narodnjaci. Dubljom glazbenom analizom uzroka i posljedica ovog velikog prevrata, kao i novim perspektivama u vremenu i prostoru, bavimo se u ovotjednoj kolumni.
Čitajte dalje
Rekapitulacija riječke književnosti 2015.
Neposredno pred četvrto izdanje Noći velikog čitanja, koje će se kao i prethodne književne večeri skupine Ri Lit održati u dvorani Filodrammatica, u četvrtak, 28. siječnja, s početkom u 20 sati, odlučio sam napraviti svojevrsnu inventuru literature riječkih autora, kao i zbivanja koje su obilježile prošlu godinu. Komplimente upućujem sajmu knjiga vRIsak, koji se održavao u lipnju na nekoliko lokalnih punktova, promovirajući najnovija izdanja kako iz domaće tako i svjetske književne scene.
Čitajte dalje
Digitalni Paraf?! Šta da?!
Sport bacanja novca na nepotrebne i blesave stvari je oduvijek u mojoj familiji bio nepoznat i besmislen fenomen. Top 5 odraslima nerazumnih izljeva aktivnosti kojima su se prepuštali mladi uključivao je gomilanje produkata za, po njihovom kriteriju, privlačenje prašine, such as, : 5. skupljanje salveta (sestrina manufaktura!); tj. 4. značaka (ja); ili 3. zastavica na nogometne klubove (sestra, mo’š si mislit!); te 2. privjesaka (khm, khm) i, na broju 1, no ne iz nekog osobitog animoziteta prema rokenrolu, ploča (kronološki: sestra pa ja).
Čitajte dalje
Poraz veći od pobjede
Jednoga dana neki će klinci možda u nekoj školskoj čitanki pročitati priču: Bilo jednom u dalekom Perthu. Slavni Lleyton Hewit na zalasku svoje velike sportske karijere igrao je jedan od svojih posljednjih teniskih mečeva protiv mladog amerikanca Jacka Socka. Prvi je set, kod rezultata 5:4 za njegovog suparnika servira za svojih 40:0. Linijski sudac proglašava aut. Hewit se priprema za drugi servis, ali njegov PROTIVNIK mu javlja da provjeri poen, jer misli da je lopta bila dobra. U publici oduševljenje. Hewit gleda u čudu…ne propušta priliku i traži potvrdu kamere. Snimka pokazuje da je lopta na crti… Gledalište pada u trans. Sock je sretan kao malo dijete. Dečko, sa koje si planete?
Čitajte dalje