Pomrčina
Svakih četiri do pet godina građani demokratskih država imaju prilike promatrati golim okom jedan osobito čudesan astronomski događaj – pomrčinu. To je ono kad nečija zemlja uđe u nečiju sjenu i nastane mrak. Ove godine ta se pojava može dobro vidjeti iz Hrvatske, od 24. listopada do 06. studenog.
Čitajte dalje
Barba Vilko i prva riječka poratna slikovnica
Je li ideologija nešto namijenjeno isključivo odraslima ili se može servirati i djeci? Tko imalo zna o ovakvim ili onakvim pogledima na svijet – nazivali te poglede ideologijama, svjetonazorima ili religijama, kako vam drago (potonje su toliko nabujale ideologije da im je odijelo klasičnih ideologija pretijesno, pa se mršte na guranje u zajedničku ladicu) – zna da je životna praksa na to pitanje dala odgovor poodavno.
Čitajte dalje
Sloboda meni i narodu
Stjecanje neovisnosti podrazumijeva prekidanje svih vrsta veza koje sputavaju nečiju slobodu, što ujedno pretpostavlja i posjedovanje punog prava na samostalno vezivanje i odvezivanje po vlastitoj želji. Hrvatska je to pravo iskoristila 8. listopada 1991., odvezivanjem od Beograda, a potvrdila 1. srpnja 2013., vezivanjem za Brisel. No, priča ide ponovo iz početka. Jer to je naprosto priroda svake svjetovne VEZE. Politika ovo nikada neće razmrsiti. Zato rješenje ovog problema tražimo u filozofiji. Kako postati slobodan?
Čitajte dalje
Boksački poučak
Na jučerašnji dan (1. listopada) prije 40. godina održan je možda najveći boksački meč u povijesti ovog borilačkog sporta, kada Muhamed Ali, poslije najteže pobjede u svojoj karijeri, izgovara antologijsku rečenicu: “Neka više nikada ne čujem išta protiv Džoa Frejzera.” No ima jedna koja mi je puno draža. Ona kada je rekao da ne želi ići „boksati“ u Vijetnam.
Čitajte dalje
Podizanje svijesti ili buđenje iz nesvijesti?
Ovoga tjedna obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nakon punih dvanaest godina od kako je Hrvatski sabor donio ovu odluku, prijedlog ovog kolumniste je da se ona ponovno razmotri i promijeni njezin službeni tekst. Obrazloženje slijedi u nastavku.
Čitajte dalje
Prve glazbene družine riječkog radija
Možda uistinu nije radio sve što svira, kako to već neko vrijeme zgodno tvrdi marketinški slogan Radio Rijeke, ali je točno i to kako nema ni radijskog programa bez glazbenih trenutaka. Možda je sve pitanje programskog balansa, naravno i uredničkog ukusa, kao što je pitanje balansa i mnogo toga ostalog u našim životima, balansa čije važnosti postanemo svjesni tek kada ga negdje putem pogubimo. A pogubimo ga prije ili poslije, veli drug Murphy, glasoviti zakonodovac.
Čitajte dalje
Pogledi u daljinu iz neposredne blizine
Potaknut svakodnevnim vijestima o izbjegličkoj agoniji tisuća ljudi koji svakodnevno stižu u Europu, često se nađem u zamci raznih misaonih zapleta koji me putem suptilnog (i veoma podmuklog) mehanizma mentalnih racionalizacija, s velikom lakoćom, od čovjeka humaniste pretvaraju u suzdržano političko biće. To je onaj trenutak kada racionalna misao u ljudskoj svijesti nadjača emotivni (duševni) osjećaj i počinje mijenjati redoslijed mjesta u (prirodnom) poretku vrijednosti. Tako nešto ponekad izgleda razumno, često se čini da je nužno, ali na kraju shvatiš da je totalno pogrešno.
Čitajte dalje
Rijeka – Detektor
Postoje najneobičnije teme koje često, bez obzira na njihovu slabo korisno isplativu primjenjivost u praksi, izazivaju polemike, kontroverze, a u moderno vrijeme i ispaljivanje velike količine nesnošljivosti (iako je mržnja najpreciznija odrednica, no ostavimo se sad nijansiranja sivog) na portalskim forumima.
Čitajte dalje
Perspektive suživota liječnika i „nadriliječnika“
Nedavna vijest o smrti devetogodišnjeg dječaka iz Rijeke kojemu su roditelji „uskratili bolničko liječenje“ (točnije, odbili primjenu kemoterapije) ponovno je izazvala burnu medijsku raspravu. U većini komentara mahom prevladavaju neprimjerene osude majke i oca, gdje ih se proziva za „roditeljski nemar“ jer su u zamjenu za konvencionalni medicinski tretman svoje dijete „prepustili u ruke nadriliječnicima“ – a koji, prema mišljenju mnogih, zaslužuju jednaku osudu i oštru zatvorsku kaznu. No, kako stvari obično stoje, problem je negdje sasvim na drugome mjestu. Ne tražimo krivce – tražimo rješenja.
Čitajte dalje
Kiborgoetika
Jedna od primarnih slabosti današnjeg institucionalnog obrazovanja je veliki zaostatak školskog gradiva za razvojem znanosti. Ta golema zaostalost daje priliku privilegiranim znanstvenim elitama za stjecajem tehnokratske moći, što otvara ogroman prostor primjeni napredne tehnologije bez potpune kontrole. Svaki pokušaj da tijekom redovitog školovanja održimo korak sa velikom ekspanzijom znanja je gotovo nemoguć, no krajnje je vrijeme da putem obrazovnog sustava prestanemo stvarati vjernike (koji znanost promatraju nekritički) i počnemo odgajati mislioce – prije nego nam se mozak počne pretvarati u računalni softver.
Čitajte dalje
Danas neću baciti radio kroz prozor
Možda je ovo posljednje mjesto na svijetu gdje bih to trebao učiniti, ali nepametan kakav jesam, priznajem, nemam kući radio. Nemam ga još tamo negdje od godine 1982., niti ga od toga vremena slušam. Nije sva krivnja u radiju, nešto je i u meni.
Čitajte dalje
Zeko i potočić
Partnerski odnosi temelje se na ravnopravnost dvaju ili više partnera u postizanju zajedničkih interesnih ciljeva. U suprotnom (ako jedna strana samo sluša, a druga samo klima glavom) ovaj odnos postaje podanički. U braku i politici ono je osnova dobrog zdravlja, sreće i blagostanja – obitelji i naroda. Princip je isti, ali postoje nijanse.
Čitajte dalje
Face to Face with… Anđelo Jurkas
Anđela Jurkasa mnogi znaju po činjenici da je autor publicističkih hit izdanja ‘Bez rocka trajanja’ (2010), ‘Soundtrack života – samopomoć glazbom’ (2011), ‘Off the Record – priče sa svijetle strane’ (2012), kao i pjesničke zbirke ‘Volim te’ iz iste godine. Posljednjih je godinu dana u suradnji s regionalnim izdanjem Rolling Stone u funkciji novinara. Osim ovih ‘sitnica’ nabrojenih u uvodnim rečenicama Jurkas se deklarira i kao: 1.glazbenik, do sada je objavio dva albuma koji prate knjiška izdanja Soundtrack života i Off the record, nova dva solistička su u pripremi, kao i sasvim novog glasnog glazbenog projekta kojem ne otkriva ime, te također odnedavna je svom CV-u dodao i status, 2. redatelja. I, 3. glumca. I… Ah, dovoljno za intro, zar ne? Najbolje da svoju svestranost i potrebu multitaskinga pojasni osobno…
Čitajte dalje
Europa na razmeđu razuma i straha
Naglim razvojem tehnologije i tehnike u proteklih stotinu godina svijet je postao globalno selo, no razmjeri migracije svjetskog stanovništva u posljednjih 20 godina (poticano širenjem zapadne „demokracije“ ) stvorili su to da cijela planeta postaje polako globalna multikulturalna zajednica, što predstavlja primarni politički i kulturološki izazov 21. stoljeća. Europa je upravo na takvoj kušnji. Jesmo li spremni na to?
Čitajte dalje
Pametni gradovi, građani, lideri
Cijelu ljudsku povijest ovisili smo o podacima koje je producirao čovjek. Podaci su bili pisani, tipkani, slikani, itd. U današnje doba taj način unosa podatka je postaje sve manje prihvatljiv. Manje prihvatljiv jer je pronađena zamjena sa preciznijim unosom podatka s manje grešaka koje čovjek često producira. Umjesto čovjeka podatke proizvode i unose uređaji. Svojom međusobnom komunikacijom, bez interakcije čovjeka, uređaji evidentiraju stanja i poduzimaju potrebne radnje.
Čitajte dalje
Psihologija i parapsihologija odgoja
„Ja sam Doris i udarila sam svoje dijete po guzi“- glasi rečenica koja je ovih dana izazvala lavinu stručnih i nestručnih polemika, protivnika i pristalica tradicionalne odgojne metode kontroliranog tjelesnog kažnjavanja djece. Riječ je o klasičnom sukobu pristalica znanstvene i pseudoznanstvene filozofije odgoja, gdje se dvije strane nikako ne mogu dogovoriti, mada je istina uvijek negdje u sredini, na mjestu gdje prevladava ZNANJE i RAZUM. To je nužno za shvatiti, jer jedno bez drugoga vodi do primjene članka 20. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojemu poprilično toga fali sa obje strane.
Čitajte dalje
Kolovoz u hladnjači
Led iz sušačke Ledane davno je poprimio druge agregatne oblike i danas nas hladi samo u mislima. Što nam zato preostaje nego biti dosljednim i nastaviti ljetno maštanje o gradskim ledenim trenucima, vjerujući kako sposobnost imaginacije može imati kakvog-takvog utjecaja na stvarnost.
Čitajte dalje
Kako završiti rat na našem poluotoku
„Često se, čak i unutar istog naroda, događa da domovina jednih negira domovinu drugih. Iz toga se rodilo bezumlje koje je Europu danas pretvorilo u pepeo. Despoti prerušeni u patriote nameću retoriku svojih mitova i mudruju da izvan njih ne postoji ljubav prema domovini. (…) Jednoga će dana netko morati skupiti hrabrost da monopol nad domovinom otme tim varalicama i vrati je slobodnim ljudima, onima koji granice zacrtavaju idejama, a ne bodljikavom žicom.“
Čitajte dalje